Važniji datumi tijekom godine za sobom povlače želju za čišćenjem. To će najčešće biti, ako ništa drugo, čišćenje životnog prostora jer se svi volimo lijepo osjećati u njemu. Digitalna Nova godina za svakoga može značiti nešto drugo.
Jednako tako moguće je osjetiti potrebu i za čišćenjem “digitalnog prostora”. Sve ono što imamo na osobnim i poslovnim računalima, mobitelima, tabletima,… potrebno je pregledati, analizirati i odlučiti što s tim.
Tehnologiju više ne treba gledati kao na budućnost nego sadašnjost. Svi imamo jako puno digitalnih materijala, najviše slika i videa. Osim toga tu je sve više digitalnih dokumenata, školarci i studenti uče iz PDF skripti i ostalih materijala. Sve to jasno pokazuje koliko se naš život prebacio u digitalni svijet.
Ovaj blog post je pregled onoga što osobno radim najmanje jednom godišnje, a što mi pomaže da svoje digitalne materijale držim pod kontrolom te u svakom trenutku znam s čime raspolažem i gdje se što nalazi.
Čišćenje računala
Prije svega ide fizičko čišćenje kućišta. Sve komponente se vade van, čiste se od eventualne prašine, mijenja se pasta na procesoru i onda se sve sklapa natrag.
Nakon toga ide “čišćenje” podataka. U kućištu se nalaze tri diska.
Prvi je NVMe M.2 SSD od 500GB gdje su Windowsi kao i instalacije svih programa. Pregledao sam popis trenutno instaliranih programa i uklonio one koje dugo nisam koristio ili mi više ne trebaju. Inače nemam običaj često reinstalirati Windowse, na prošlom računalu nisam ih dirao od 2012. do 2019. kada sam stavljao novi disk a bili su u pitanju Windowsi 8 koji su nadograđeni na 8.1 i na kraju na W10, ali ove sam godine i to napravio.
Drugi je SATA3 SSD od 250GB gdje se nalaze važniji podaci. Sve ono što obavezno ide u backup nalazi se ovdje. Već godinama koristim jedan način organizacije foldera pa sam ovaj put prošao kroz njih i napravio reorganizaciju. Do najvažnijih podataka dolazim sa manje klikova mišem. Sve ono što mi više ne treba završilo je u košu.
Treći je SATA3 HDD od 1000GB gdje se nalaze manje važne stvari kao što su razne slike, videozapisi, a također se ovdje nalazi i mapa sa preuzimanjima prebačena sa C diska. Ovdje se ne nalazi puno toga jer je ovaj disk više kao privremeno mjesto za podatke koji kasnije ili budu obrisani ili se prebacuju na disk sa važnim podacima. Ipak, i ovi su podaci reorganizirani, a viškovi obrisani.
Čišćenje mobitela
Ista stvar kao i sa računalom. Prođem kroz sve instalirane aplikacije tj. dovoljno mi je otići na popis svih aplikacija i vidjeti kada sam koju koristio. Sve one koje nisam koristio barem jednom u zadnja 3 mjeseca uklanjam s mobitela. Preuzete datoteke ili sam već ranije prebacio na računalo ili ih sada brišem. Slike/videi ionako automatski idu na OneDrive, ali ih svakako jednom mjesečno i ručno prebacujem sa mobitela na računalo i sortiram tako da me na prijelazu godine zapravo i ne čeka toliko puno posla. Usput napravim restart mobitela i to je to.
Backup podataka
Backup radim na eksterni disk i u oblak (cloud) koristeći OneDrive. O tome sam detaljnije pisao u blog postu “Zašto sam za backup odabrao Microsoft Office 365“. Backup radim sa željom da ga nikada ne trebam, ali ako ga i budem trebao znam na što mogu računati.
Skoro sve što fizički posjedujemo može se na neki način zamijeniti. Laptop, mobitel, monitor,… i sav ostali hardver moguće je zamijeniti novim ako postojeći iz bilo kojeg razloga otkaže poslušnost. Izgubiti podatke puno je ozbiljniji problem.
Ljudi generalno nisu svjesni koliko lako mogu ostati bez svojih podataka. Nekoliko sam puta tome svjedočio u svojoj okolini. Neki podaci su na sreću uspjeli biti spašeni dok drugi nisu bili te sreće.
Po meni, bolje godišnje plaćati neki servis za backup podataka nego čekati da se dogodi kvar i onda strepiti hoće li “važni” podaci biti spašeni. Čak nije problem niti u plaćanju za uslugu specijaliziranog spašavanja podataka nego što ako se ne uspiju svi “važni” podaci spasiti. Stavio sam pod navodnike jer da su stvarno toliko važni postojao bi backup.
Bookmarksi
O ovome sam već pisao prije nekoliko godina, ali je zgodno za ponoviti.
Prošao sam kroz više stotina bookmarksa koji su mi se kroz vrijeme skupili “za kasnije” u web pregledniku, presložio ih u određene kategorije, a sve one koji mi više ne trebaju ili više nisu ispravni sam također obrisao.
Profili na web stranicama
Ako ne češće, onda barem jednom godišnje prođem kroz popis web stranica na kojima sam registriran i brišem sve one za koje smatram da mi više ne trebaju.
Ako ne češće, onda barem jednom godišnje prođem kroz popis web stranica na kojima sam registriran. Tada ih dijelim u tri kategorije. Prva kategorija su profili koje aktivno koristim i koje želim ostaviti, druga kategorija su profili koje povremeno koristim i još nisam odlučio što s njima, a treća kategorija su profili koje sam koristio samo jednom tj. više ih ne koristim i njih, ako je moguće, brišem. U slučaju da to nije moguće ostavljam napomenu i povremeno provjeravam je li se ta mogućnost pojavila ili se i ta stranica s vremenom ugasila.
Newsletteri
Što će mi newsletter sa obavijesti o popustu u nekom web shopu u kojemu sam kupovao samo jednom!?
Povremeno se odjavim s nekog newslettera, a ostale iz tjedna u tjedan eventualno otvorim prije brisanja. Nova godina je idealno vrijeme za sjesti i uzeti si vremena za odjavu sa svih newslettera koje više ne želim primati.
Zaključak
Sve iznad navedeno nije ništa novo, vrlo je jednostavno za napraviti i može uštedjeti dosta vremena i živaca u budućnosti. Organizirani podaci preduvjet su kvalitetnog digitalnog života.
A što se tiče naslova “Digitalna Nova godina” taj mi je pojam pao na pamet još 2015. godine i evo sada sam ga konačno iskoristio.
Autor naslovne slike: Gerd Altmann