Dobrovoljna mirovinska štednja (3. stup) ili “pomozi si sam dok još možeš”

Moram priznati da sam sve do nedavno bio puno više skeptičan po pitanju “ulaganja” u treći stup dobrovoljne mirovinske štednje. Međutim, jedna epizoda Surovih strasti potaknula me na dodatno istraživanje i preispitivanje dosadašnjih stavova. Više o tome u nastavku.

“Obična” štednja za crne dane

I dalje sam stava da treba odvajati za “crne dane” u obliku štednje pa makar i uz nikakvu kamatu. Najvažnija stvar tih sredstava je likvidnost. Neko pravilo bilo bi sakupiti dovoljno da se može bez dodatnih prihoda živjeti 3 – 6 mjeseci. Ako se može više odvojiti još i bolje.

Međutim jednom kada se sakupi željeni iznos sredstava postavlja se pitanje što dalje. Nema smisla sve stavljati u “istu košaru” pogotovo ako će novac s vremenom pomalo “jesti” inflacija. Tada nije loše razmisliti o ulaganju koje novac na dugi rok može držati iznad inflacije. Pisao sam o ulaganju u investicijske fondove, ali to se na prvu može činiti previše rizično “običnom čovjeku”.

Dobrovoljna mirovinska štednja

Svaki mjesec izdvajate 20% mjesečnih prihoda za mirovinsko osiguranje. – I. i II. stup

Najbliže nekoj vrsti ulaganja čini mi se upravo dobrovoljna mirovinska štednja (3. stup). S jedne strane i dalje štediš, a s druge strane u pitanju je neki fond pa se osjećaš kao da držiš svoju financijsku budućnost u svojim rukama.

Kako mogu početi štedjeti u dobrovoljnom mirovinskom fondu?

Svi mogu štedjeti kada i koliko žele u dobrovoljnim mirovinskim fondovima. Nema ograničenja vezanih uz dob, zaposlenje ili primanja. Sami birate visinu, trajanje i dinamiku uplata u fond. Dobrovoljni mirovinski fondovi omogućuju jednostavnu online prijavu, a član fonda postajete prvom uplatom i upisom u registar članova fonda. – https://www.mirovinskifondovi.hr

Vidim nekoliko benefita ovakve vrste štednje:

• Prvi i najvažniji – do 750kn godišnjeg poticaja (tzv. državna poticajna sredstva ili DPS). Država ovo u bilo kojem trenutku može smanjiti ili ukinuti, ali dok postoji dobro je iskoristiti. Trenutno ne postoji bolja opcija prinosa na ulaganje od 5-6000kn godišnje.
• Relativno ih je malo pa je jednostavnije napraviti usporedbu i upoznati se sa prospektom svakog od njih.
• Mogu biti dobar način da osoba nauči određene financijske termine i kasnije se zainteresira za dodatna ulaganja.

Moram li svaki mjesec uplaćivati u dobrovoljni mirovinski fond?

Dobrovoljna mirovinska štednja je fleksibilna pa sami birate kada i koliko želite uplaćivati. Dinamika ovisi isključivo o vama: možete uplaćivati mjesečno, tromjesečno, jednom godišnje ili kako god vam odgovara. Sami određujete i visinu uplata sukladno trenutnoj financijskoj situaciji. Prestanete li uplaćivati, ništa se neće dogoditi. Društvo koje upravlja mirovinskim fondom i dalje ulaže vašu imovinu s ciljem ostvarivanja prinosa na ukupnu mirovinsku štednju koju imate na osobnom računu. Treba znati da prinos može biti pozitivan ili negativan kao posljedica rasta ili pada vrijednosti ukupne imovine fonda. – https://www.mirovinskifondovi.hr

Zaključak

Glavni i jedini uvjet za povlačenje sredstava iz 3. stupa je dobna granica od 55 godina, ako je ugovor o članstvu sklopljen nakon 1. siječnja 2019. godine, što znači da se ovdje može zaboraviti na likvidnost. Ovo je doslovno za “stare dane”. Naravno, postoje i naknade prilikom isplate, ali o njima sada nema smisla pisati jer se sve može promijeniti još nekoliko puta dok dođe dob za mirovinu. Ostaje samo za nadati se da će DPS i prinos fonda “poništiti” sve eventualne naknade.

U kojem fondu (3. stup) imate štednju? Slobodno se uključite sa svojim komentarima.

Napomena! Ovaj blog post nije preporuka što bi netko trebao raditi nego moje razmišljanje na temu.