Dobrovoljna mirovinska štednja (3. stup)

Dobrovoljna mirovinska štednja (3. stup) ili “pomozi si sam dok još možeš”

Moram priznati da sam sve do nedavno bio puno više skeptičan po pitanju “ulaganja” u treći stup dobrovoljne mirovinske štednje. Međutim, jedna epizoda Surovih strasti potaknula me na dodatno istraživanje i preispitivanje dosadašnjih stavova. Više o tome u nastavku.

“Obična” štednja za crne dane

I dalje sam stava da treba odvajati za “crne dane” u obliku štednje pa makar i uz nikakvu kamatu. Najvažnija stvar tih sredstava je likvidnost. Neko pravilo bilo bi sakupiti dovoljno da se može bez dodatnih prihoda živjeti 3 – 6 mjeseci. Ako se može više odvojiti još i bolje.

Međutim jednom kada se sakupi željeni iznos sredstava postavlja se pitanje što dalje. Nema smisla sve stavljati u “istu košaru” pogotovo ako će novac s vremenom pomalo “jesti” inflacija. Tada nije loše razmisliti o ulaganju koje novac na dugi rok može držati iznad inflacije. Pisao sam o ulaganju u investicijske fondove, ali to se na prvu može činiti previše rizično “običnom čovjeku”.

Dobrovoljna mirovinska štednja

Svaki mjesec izdvajate 20% mjesečnih prihoda za mirovinsko osiguranje. – I. i II. stup

Dobrovoljna mirovinska štednja

Najbliže nekoj vrsti ulaganja čini mi se upravo dobrovoljna mirovinska štednja (3. stup). S jedne strane i dalje štediš, a s druge strane u pitanju je neki fond pa se osjećaš kao da držiš svoju financijsku budućnost u svojim rukama.

Kako mogu početi štedjeti u dobrovoljnom mirovinskom fondu?

Svi mogu štedjeti kada i koliko žele u dobrovoljnim mirovinskim fondovima. Nema ograničenja vezanih uz dob, zaposlenje ili primanja. Sami birate visinu, trajanje i dinamiku uplata u fond. Dobrovoljni mirovinski fondovi omogućuju jednostavnu online prijavu, a član fonda postajete prvom uplatom i upisom u registar članova fonda. – https://www.mirovinskifondovi.hr

Vidim nekoliko benefita ovakve vrste štednje:

  • Prvi i najvažniji – do 750kn godišnjeg poticaja (tzv. državna poticajna sredstva ili DPS). Država ovo u bilo kojem trenutku može smanjiti ili ukinuti, ali dok postoji dobro je iskoristiti. Trenutno ne postoji bolja opcija prinosa na ulaganje od 5-6000kn godišnje.
  • Relativno ih je malo pa je jednostavnije napraviti usporedbu i upoznati se sa prospektom svakog od njih.
  • Mogu biti dobar način da osoba nauči određene financijske termine i kasnije se zainteresira za dodatna ulaganja.

Moram li svaki mjesec uplaćivati u dobrovoljni mirovinski fond?

Dobrovoljna mirovinska štednja je fleksibilna pa sami birate kada i koliko želite uplaćivati. Dinamika ovisi isključivo o vama: možete uplaćivati mjesečno, tromjesečno, jednom godišnje ili kako god vam odgovara. Sami određujete i visinu uplata sukladno trenutnoj financijskoj situaciji. Prestanete li uplaćivati, ništa se neće dogoditi. Društvo koje upravlja mirovinskim fondom i dalje ulaže vašu imovinu s ciljem ostvarivanja prinosa na ukupnu mirovinsku štednju koju imate na osobnom računu. Treba znati da prinos može biti pozitivan ili negativan kao posljedica rasta ili pada vrijednosti ukupne imovine fonda. – https://www.mirovinskifondovi.hr

Zaključak

Glavni i jedini uvjet za povlačenje sredstava iz 3. stupa je dobna granica od 55 godina, ako je ugovor o članstvu sklopljen nakon 1. siječnja 2019. godine, što znači da se ovdje može zaboraviti na likvidnost. Ovo je doslovno za “stare dane”. Naravno, postoje i naknade prilikom isplate, ali o njima sada nema smisla pisati jer se sve može promijeniti još nekoliko puta dok dođe dob za mirovinu. Ostaje samo za nadati se da će DPS i prinos fonda “poništiti” sve eventualne naknade.

U kojem fondu (3. stup) imate štednju? Slobodno se uključite sa svojim komentarima.

Napomena! Ovaj blog post nije preporuka što bi netko trebao raditi nego moje razmišljanje na temu.

Objavio

Tomislav Stanković

Web Developer - JavaScript, TypeScript, Angular, Ionic Framework, ExpressJS

4 misli o “Dobrovoljna mirovinska štednja (3. stup) ili “pomozi si sam dok još možeš””

  1. Nije loše napomenuti da je moguće dogovoriti s poslodavcem da on uplaćuje 500kn/mj i smanji bruto plaću za isti iznos. Zajedno s poticajima ispada da se u tom slučaju neto uplati cca 300kn a dobije 560. S tom opcijom mi ovaj tip ulaganja prelazi iz koša “nelošeg” ulaganja u ono sa vrlo dobrim risk-reward ratiom.

  2. Kao što je netko komentirao, najbolja stvar je što poslodavac može uplatiti iz bruto iznosa. Kod velikih placa je to skoro free money.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *