10 godina bloga. Isplati li se sve ovo?

07.06.2019., obilježio sam 10 godina postojanja ovog bloga. Tada nisam niti pomišljao da bi cijela ova priča mogla toliko potrajati. Ipak, drago mi je što je tako jer putem sam dosta toga naučio, kako o temama o kojima pišem tako i o sebi.

Hvala svima koji me prate, koji su na bilo koji način sudjelovali, hvala na svakom komentaru, e-mailu, pokudama i pohvalama!

Faze bloga

Svaka od faza donijela je drugačiji profil ljudi na blog. Upravo su ljudi tj. njihovo vrijeme, uloženo u čitanje ili komentiranje blog postova, ono najvrijednije što sam mogao dobiti. Neke od njih sam i osobno upoznao.

1. faza – poslovna primjena interneta

U ovoj sam se fazi najviše tražio, a zanimale su me teme vezane uz poslovnu primjenu interneta. Naravno da onda nisam imao praktičnog iskustva, ali sam se ipak usudio obraditi neke opće teme i usput učio o njima. Blog mi bio među 10 najboljih u izboru za najbolji blog 2011. godine u organizaciji časopisa VIDI. Koliko god to sitno bilo opet čovjeka veseli.

2. faza – online reputacija

Nakon toga fokusirao sam se na teme vezane uz upravljanje online reputacijom. Jedan od posjećenijih blog postova i dan danas je onaj pod naslovom “Što učiniti kada ‘guglate’ svoje ime i prezime i vidite rezultat koji vam se ne sviđa?“. Najveći izazov ove faze su konstantni mailovi sa zamolbama da nekome nešto obrišem za što jednostavno nisam imao vremena. Osjećao sam odgovornost svakome odgovoriti na e-mail i sve to mi je uzimalo puno energije i vremena. Kako bih odgovorio na jedan e-mail natrag bih dobio dodatna potpitanja iako se odgovori mogu pronaći u blog postovima. Tu negdje sam dobio poziv da se uključim kao MSP čime je započela sljedeća faza.

3. faza – Microsoft Student Partner

Sljedeća je faza bila vezana uz moje djelovanje kao Microsoft Student Partnera. Sudjelovao sam u organizaciji predavanja, Software Startup akademiji, pisanju DreamSpark priručnika i drugim aktivnostima. Ovdje sam nažalost propustio puno toga objaviti što bi iz ove perspektive bilo zanimljivo za pročitati. Npr. kada smo u Sarajevu i Trakošćanu imali MSP Workshop.

4. faza – razvoj web i mobilnih aplikacija

Ova faza djelomično traje i danas, tiče se tema vezanih uz razvoj web i mobilnih aplikacija koristeći Angular Framework, Ionic Framework i Node.js. Ova je faza dala najviše blog postova jer sam po prvi put odlučio blog shvatiti ozbiljno, možda malo preozbiljno, i redovno objavljivati blog postove. Cilj mi je bio redovno objavljivati blog postove vezane uz razvoj web i mobilnih aplikacija.

5. faza – eksperimentiranje s temama

Ova faza je nedavno počela. Sve više objavljujem događanja koja posjećujem čime ovom blogu dajem osobniju notu. Povremeno ću opet objaviti neki blog post s temom razvoja web i mobilnih aplikacija, ali ću isto tako i eksperimentirati s temama.

Kako je bilo u 2019.?

Ako me je 2019. godina ičemu naučila onda je to – znati kada otići od nečega. Jer ne mogu stalno biti sve.

Od početka godine nastavio sam redovito objavljivati blog postove vikendom. Ukupno sam objavio njih 29.

Razlog tako malog broja objavljenih blog postova je što sam, između ostalog, odlučio da je krajnje vrijeme za završetak diplomskog studija. Trebao sam pripremiti diplomski rad koji je osim teorijskog dijela sadržavao i praktični dio tj. hibridnu mobilnu aplikaciju izrađenu pomoću Ionic Frameworka.

Morao sam odlučiti što mi je važnije – odraditi svoje obaveze prema fakultetu i završiti to poglavlje života ili ostaviti blog na prvom mjestu. Nisam imao energije nakon radnog tjedna i svakodnevnog rada na diplomskom radu još i vikende provoditi paralelno i dalje radeći diplosmki rad uz konstantno razmišljanje o novim blog postovima. A da ne spominjem kako sam zbog zauzetosti blogom morao odbiti i neke freelancing ponude.

Vrijeme uloženo u ovaj blog nije besplatno jer negdje sam ga morao uzeti da bi ga dao blogu. Kako idu godine tako postajem sve više osjetljiv na to kako i gdje trošim svoje vrijeme.

Zbog svega toga, odlučio sam da zbog bloga više ne želim žrtvovati vikende, privatni život, obiteljska druženja i sve ono što bi bilo lijepo raditi tijekom vikenda kako bih “napunio baterije” za novi radni tjedan. Osim toga, vikende mogu iskoristiti za dodatne edukacije kako bi privatno i poslovno napredovao. To će se onda ionako odraziti na sadržaj bloga koji može biti samo bolji. Oportunitetni trošak bloga jednostavno je postao prevelik. O tome sam već pisao u pregledu prošle godine i stvarno je bilo tako.

Očekivanja od 2020.

U 2020. idem puno opuštenije. Blog će i dalje biti tu, ali ne moram na njega više gledati kao na uteg kao što je to bilo posljednjih nekoliko mjeseci, koliko god istovremeno uživao u svakom objavljenom blog postu.

Ove godine odlučujem maksimalno se posvetiti edukaciji. Knjige, online i onsite tečajevi, konferencije,… i sve za što pomislim da bi me moglo izgraditi u bolju osobu i dati mi neku širinu. S veseljem očekujem svako novo iskustvo. Oduvijek me zanimalo puno više toga nego što sam objavljivao na ovom blogu i to želim promijeniti.

Što sam naučio od bloga

Dizajn bloga nije toliko bitan, barem ne u početku. Posjetitelje će dizajn možda privući, ali će se sadržaju vraćati. Najbolji primjer za to je Seth’s blog na adresi https://seths.blog/. Vezano uz taj blog sjećam se da prije nekoliko godina čak nije imao niti mogućnost dijeljenja sadržaja na društvenim mrežama, a ipak mu je blog bio posjećen. To ne znači da o dizajnu uopće ne treba razmišljati nego da je vrijeme “uloženo” u kreiranje savršenog dizajna bolje uložiti u kreiranje kvalitetnog sadržaja, a dizajn usput dorađivati.

Prvi blog post ne treba biti savršen. Sjećam se da sam prije objave prvog blog posta dosta ‘guglao’ i tražio recept za savršen prvi blog post da bih shvatio da to ne postoji. Nakon što se donese odluka o pokretanju bloga potrebno je iskoristiti navalu kreativne energije i što prije objaviti prvi blog post.

Objava tutorijala povećava bounce rate. Posjetitelji koji traže takav tip sadržaja većinom se neće dugo zadržavati ako su u potrazi za rješenjem nego će brzo proći kroz otvoreni blog post i pronaći tog trenutka potrebno rješenje ili zaključiti da to nije ono što njima treba i napustiti blog.

Ako želite direktnu zaradu od bloga trebate definirati ciljanu publiku. Meni ovaj blog služi za slaganje misli i spremanje nekih ideja o nečemu što sam radio ili tek planiram raditi i zbog toga, na žalost ili na sreću, do sada nisam ulagao previše energije u definiranje ciljane publike.

Važan je napredak, a ne savršenstvo. I zato, ako želite pokrenuti blog, ne čekajte da sve bude savršeno nego počnite što prije jer ionako će vas za nekoliko godina barem malo biti sramota prve verzije dizajna, prvih blog postova i svega iz te faze. Najbolje se uči iz prakse i kroz greške. Tijekom vremena promijenit ćete se kao osoba, a promijenit će se i vaš blog. Takav je život i tu nema ništa loše. Promjenu treba prihvatiti.

Nema pravila. S vremenom ćete tek otkriti koje vas teme zanimaju i formirati svoj stil pisanja.

Isplati li se sve ovo?

I za kraj – isplati li se sve ovo? – Nakon 10 godina još uvijek tražim konačan odgovor na ovo pitanje. Ako ću gledati direktnu korist i oportunitetni trošak ispada da se ne isplati, ali ako ću gledati zadovoljstvo i napredak koji mi pruža onda se možda i isplati.

Da budem najiskrenija, nisam sigurna treba li mi uopće u ovom trenutku odgovor. Odlučila sam prestati analizirati. Uzima previše energije, a ništa ne daje. – Matea – U svom filmu

Dev Talks: Git Happens – Release Management best practices

U četvrtak, 19.12.2019. u 18h u Caffe Bar Pepermint održalo se CodeCAMP predavanje na temu Git Happens – Release Management.

Release management je koordinacija svih aktivnosti potrebnih za uspješnu isporuku softvera kupcima/klijentima. Kako bi se čitav proces automatizirao potrebno je koristiti Version Control.

Version Control omogućava:
– stvaranje/pokretanje/testiranje bilo koje ranije verzije softvera
– paralelni razvoj
– kontinuirano praćenje promjena u programskom kodu (tko ih je i kada napravio)
– jednostavnije prepoznavanje i ispravljanje grešaka

Dev Talks: Git Happens – Release Management best practices
Izvor: Tomislav Bilić, Inchoo

Version Control sustavi: Git, Visual Studio Team System TFVC, CVS, Subversion SVN, IBM Rational Clearcase, Mercurial, Fossil,…

Git provjerava koje datoteke su promijenjene uspoređujući glavni Git repozitorij s lokalnom kopijom tj. radnim direktorijom koji se nalazi na računalu developera. Služi kao “sigurnosna mreža” tijekom razvoja jer se u svakom trenutku moguće vratiti na posljednju verziju koja je funkcionalna.

Nema ozbiljnog developmenta bez korištenja Gita

ZIP-anje projekata i ručno kopiranje nisu ništa drugo nego guranje glave u pijesak. U svakom ozbiljnom developmentu potrebno je koristiti Git.

push i pull nisu Git, ali su dobar početak. Ne moraju svi developeri i sve tvrtke odmah krenuti kao grlom u jagode kako bi u roku odmah iskoristiti sve što Git nudi i više je nego dobro uopće krenuti s njegovom upotrebom.

Osobno, to mi je jedan od boljih načina za upoznavanje novih developera s praksom korištenja Gita jer nakon što probaju push-pull ne prođe dugo dok sami ne uvide koje su sve prednosti toga i onda već sami krenu istraživati i predlagati rješenja kako bi optimizirali svoje radno okruženje. To sve pod uvjetom da zaista žele napredovati kao developeri.

Bernardin je spomenuo svoje iskustvo prilikom zapošljavanja gdje se developer prijavio za senior poziciju, a bez znanja korištenja Gita. To definitivno nije smjer kojim bi developer trebao ići ako želi biti ili ostati, senior, developer.

Dev Talks: Git Happens
Izvor: Osijek Software City Facebook page

Vlatko radi na agencijski način s više projekata paralelno dok Bernardin razvija vlastita rješenja. Prema tome i Git koriste na različite načine. Zaključak bi bio da svaka tvrtka treba pronaći svoj način korištenja jer nisu sve tvrtke i developeri jednaki, a bome niti projekti.

Dev Talks: Git Happens
Izvor: Osijek Software City Facebook page

Službena najava predavanja:

U četvrtak, 19.12.2019. u 18h u Caffe Bar Pepermint će se održati CodeCAMP predavanje na temu Git Happens – Release Management best practices. Predavači su šarmantni dvojac Bernard Katić i Vlatko Vlahek.

O čemu će Bernard i Vlatko pričati na predavanju?
Za razvoj svakog ozbiljnijeg sustava nužno je imati dobro razrađene prakse code branchinga/release managementa. Na ovome predavanju, predavači će govoriti o načinima kako iskoristiti Git za release management koji neće dovesti do noćnih mora, uz gomile konflikata, bugova koji iskrsnu, prepisanog koda i drugih stresnih situacija svaki puta kada treba napraviti “merge” različitih “brancheva” koda prije releasea. Usporedit će različite pristupe (Release Flow, GitHub Flow,…) i njihove prednosti, mane te podijeliti iskustva iz prakse.

Nešto više o predavačima
Bernardin se nakon uzbudljivih i zabavnih profesionalnih početaka na razvoju računalnih igara u assembleru, diplome na područuju operacijskih sustava realnog vremena te izazovnog razvoja ekspertnih sustava, zadnjih godina posvetio puno manje zabavnom, ali i dalje vrlo izazovnom dizajnu i razvoju sustava za financijsku industriju te njihovoj integraciji u enterprise okruženjima. U predahu od svakodnevnog posla vodi Ms Community. Razvoj igara ga je naučio da je svaki byte i svaki takt procesora bitan, pa mu je najveće zadovoljstvo optimizirati sustave te iskoristiti sve raspoložive resurse i postići da sustavi rade brže, bolje i kvalitetnije. Kao svaki pravi Slavonac, zaljubljenik je u skijanje, a u slobodno vrijeme nastoji poboljšati time management i provesti što više vremena s obitelji. Bernardin je nagrađen od strane Microsofta nagradom MVP – Most Valuable Professional za Visual C#/.net/Visual Studio and Development Technologies.

Vlatko je CTO/Co-Founder u tvrtki Prototyp, interface agenciji iz Osijeka. Trenutno radi kao System Architect fokusiran na JavaScript, ReactJS and .NET Core (C#, F#). Ponosni je član udruga Osijek Software City i Ms Community u Osijeku. Obožava pivo i kulen, a njegov opis je kraći od Bernardovog ne zato što ga autor najave ne voli, već zato što je poslao kratku biografiju. 🙂

Sudjelovati na predavanju mogu svi zainteresirani, potrebno je samo prijaviti se i ispuniti svoje podatke.

Vidimo se! 🙂

https://softwarecity.hr/event/git-happens-release-management-best-practices/

PM Talks: Zašto projekti propadaju?

Ovo predavanje bilo je dijelom ovogodišnjih KulenDayza, ali nisam ga posjetio pa je ovo bila idealna prilika da to učinim. Već u 16:30h krenuo sam iz Vinkovaca prema Osijeku.

Okupilo se 30ak posjetitelja, iz IT-a i drugih industrija jer svima je zajednička želja za uspješnim projektima, a prvi korak prema uspješnom projektu je znati zašto projekti propadaju tj. kako izgleda neuspješan projekt.

Da bi projekt bio uspješan potrebni su:

  • Dobra komunikacija i povratne informacije. Klijent u pravilu komunicira samo sa PM-om, a ne direktno s developerima
  • Proces i metodologija (npr. Scrum). Iako, ako je tim dobar metodologija je manje bitna.
  • Optimizacija poslovnog procesa
  • Vješti ljudi
  • Znanje project managemeneta. Ne raditi micromanagement.
  • Jasan cilj
Zašto projekti propadaju?
Izvor: Osijek Software City Facebook

Razlozi zašto projekti propadaju:

  • Loše definiran opseg projekta (podcijenjen projekt)
  • Komunikacija
  • Ne postoji upravljanje rizicima
  • Neadekvatan tim
  • Neadekvatno planiranje
  • Neadekvatno sponzorstvo (podrška top mgmta)
  • Nisu prepoznate sve zainteresirane strane
  • Nerealna očekivanja od projekta
  • Monitoring & controling

Bilo je govora i o nekoliko projekata koji su zapali u poteškoće:

Zašto projekti propadaju?
Izvor: Osijek Software City Facebook

Službena najava predavanja:

U prosincu nastavljamo s CodeCAMP predavanjima i ideja nam je da se predavanja održavaju četvrtkom u Caffe Bar Peppermint. Sezonu nam otvara Stanislav Strešnjak s predavanjem pod nazivom Zašto projekti propadaju? Predavanje će se održati u četvrtak, 12.12.2019. u 18:00h u Caffe Bar Peppermint.

O čemu će nam Stamba pričati na predavanju?
Ne završavaju se svi projekti uspješno, neki čak i spektakularno propadaju, neki u fazi planiranja, a drugi u fazi provedbe. Neki gotovo stignu do cilja, samo ako je bilo malo sreće. Možemo li što naučiti iz ovih projekata? Možemo li kontrolirati kaos i treba li nam sreća? Ili se radi o planiranju i iskusnom voditelju projekata? Stanislav će na ova i mnoga druga pitanja odgovoriti na svom predavanju.

Nešto više o predavaču
Stanislav Strešnjak, PMP, PSM I je voditelj projekta s više od 20 godina iskustva u IT-u. Zadnjih godina uglavnom u radi na vođenju međunarodnih projekata implementacije IT/telekom rješenja. Radio 15+ godina u Siemensu, a trenutno zaposlen u Enea Software (podružnica švedske firme Enea AB) kao voditelj projekata. Više od 10 godina bio je vanjski suradnik na Fakultetu elektrotehnike, računarstva i informatike u Osijeku iz predmeta Objektno orijentirano programiranje. Član je organizacijskog tima konferencija PMI Dayz i KulenDayz.

https://softwarecity.hr/event/pm-talks-zasto-projekti-propadaju/

Scrum radionica @ CROZ

13. i 14.11.2019. s trojicom kolega iz tvrtke Informatika Fortuno sudjelovao sam na Scrum radionici u organizaciji CROZ-a. Radionicu je činilo devet sudionika podijeljenih u dva tima, a sve je vodio Josip Osrečki.

Scrum radionica, 13.-14.11.2019. @ CROZ

Iako sam početkom godine bio na eventu pod nazivom “Svjetski dan retrospektive i stanje “agilizacije” u regiji“, koji je bio usko vezan uz neke od tema ove radionice, tek sada zapravo počinjem shvaćati što znači agilno.

Ovo su neke od natuknica skupljenih tijekom radionice:

  • Kada se Scrum implementira nije potrebno uvesti sve njegove komponenete nego svaka organizacija treba odabrati koje od njih su joj potrebne
  • Ako je okruženje jako dinamično može se koristiti samo jedan dio Scruma npr. vizualizacija
  • Tim postane efikasan nakon 6-12 mjeseci, ako su izmjene članova tima česte gubi se napredak
  • Scrum Master ne bi trebao biti (tehnički) team lead, nego vanjska osoba koja može odluke donositi objektivno, jer ionako ima previše posla, a možda nema soft skills
  • Jednom kada je tim formiran do razine pune produktivnosti više mu nije potreban Scrum Master. Iako, ovo je idealan scenarij koji se rijetko događa jer uvijek ima mjesta za poboljšanja.
  • Scrum Master nije tu da govori ljudima kako da rade svoj posao nego da im uklanja smetnje
  • Razvojni tim treba imati zadnju odluku kada je u pitanju izbor tehnologije s kojim će raditi
  • User story nije artefakt Scruma, ali ga svi koriste
  • Development i business dio organizacije trebaju raditi zajedno prilikom definiranja zadataka
  • Product Owner treba imati domensko znanje, treba biti jedna osoba, odlučuje što ide u Product Backlog

Scrum radionica, Tomislav Stanković

Scrum je okvir za razvoj, isporuku i održavanje složenih proizvoda, a temelji se na teoriji iskustvene kontrole procesa, empirizmu. Taj se okvir sastoji od Scrum timova i pripadajućih uloga, događaja i artefakata (proizvodi ljudskog rada koji su nastali primjenom agilnih metoda). – Vodič kroz Scrum

Čarobne loptice

Scrum radionica - Čarobne loptice
Josip Osrečki, CROZ
S ovom smo vježbom započeli radionicu, a imala je nekoliko pravila:
– Svaki član tima mora dotaknuti lopticu
– Prilikom dodavanja loptica mora neko vrijeme provesti u zraku
– Nema dodavanja susjedima lijevo i desno

Kao što se može vidjeti u svakoj sljedećoj iteraciji imali smo, kao tim A, bolji ili jednak rezultat sve dok nismo postigli svoj maksimum. Nakon prvog kruga imali smo rezultat od ukupno 20 loptica. Nakon toga procjena je bila da ćemo u sljedećem krugu prebaciti 28 loptica, a prebacili smo ih 36. U trećoj iteraciji procjenili smo 100 loptica, a prebacili između 50 i 60. U zadnjoj iteraciji procjena je bila 56 loptica, a prebacili smo ih 60.

Da smo igru nastavili dalje mogli smo proces dodano optimizirati kako bi postigli možda još i bolji rezultat do nekog novog maksimuma. Iz toga se može zaključiti da kada prvi put krećemo s nekom aktivnošću i nemamo referencu za usporedbu za svaki rezultat mislimo da je dobar i ne dovodimo ga u pitanje. Ako se zadovoljimo s tim rezultatom nikada nećemo znati da možemo i bolje. Možda ćemo se u tom procesu jednom i precijeniti, kao mi sa 100 loptica, ali ćemo i iz toga nešto naučiti. Kako god bilo, iz svega toga steći ćemo neko iskustvo, bolje se prilagoditi i tako postići bolji rezultat, a sve zahvaljujući učenju iz prošlih iskustava i usporedbom s prošlim rezultatima.

Push vs Pull

Tema u kojoj smo se svi na radionici mogli pronaći.

Kod Push sistema fokus je na pojedincu koji je često preopterećen, nema transparentnosti te uslijed stresa dolazi do niske kvalitete rada i krajnjeg proizvoda. Pojednostavljeno rečeno, pojedinac dobiva radne zadatke bez ikakvog reda i pravila jer je netko tako odlučio. Osoba nema mogućnost sama odabrati što želi raditi i samim time stvara se otpor prema izvršenu jer cilj osobe koja je zadatak zadala nije postao cilj osobe koja to mora napraviti.

Nasuprot tome nalazi se Pull sistem u kojemu je fokus na timu i timskom radu, zajedničkoj predanosti te na kvaliteti rada i krajnjeg proizvoda. Tada raste motivacija tima i ciklus se ponavlja. Tim postaje izrazito produktivan i opravdava korištenje Pull sistema. I ovdje svaki pojedinac mora napraviti svoj dio posla, ali ima drugačiji pristup ako sam sebi odabere što će raditi jer tada osjeća odgovornost ispuniti odabrane zadatke. Članovi tima međusobno se dogovaraju, stvara se zajednički cilj.

Iterativno & inkrementalno

SCRUM CROZ - Iterativno i Inkrementalno
Josip Osrečki, CROZ
Ovo mi je bio jedan od zanimljivijih dijelova radionice. Na jednom se primjeru moglo vidjeti kako isti projekt može otići u dva sasvim suprotna smjera ovisno o tome na koji način se pristupi poslu.

Zaključak:
– Svaki korak je funkcionalan
– Validacija pretpostavki
– Korisničke potrebe

Klijentu i developerima je u interesu nakon svakog Sprinta imati funkcionalno rješenje. Prvima da u što kraćem vremenu imaju nešto za probati, a drugima da na osnovu povratih informacija prilagode procese i proizvod.

Recimo da nam dođe klijent koji želi brže stići na posao i hoće da mu napravimo jako brz automobil sa motorom od 300KS. Procesu izrade rješenja možemo pristupiti na dva načina.

Primjer kako ne treba raditi

Možemo se što je brže moguće baciti na razvoj automobila. Istovremeno krenuti raditi kotače, motor, šasiju i dr. i na kraju to sve sklopiti da bi pred kraj projekta shvatili da motor viri izvan šasije i da nema očekivanih 300KS. Klijent tijekom čitavog procesa nije imao mogućnost isprobati funkcionalno rješenje iako smo ga uvjeravali da je sve super. Mi smo i vjerovali da je sve super je kotači sami za sebe izgledaju dobro, motor je dorađen iako nije očekivano jak, šasije je svježe obojana,… ali smo previdjeli da će doći do poteškoća prilikom spajanja svega toga, a više nemamo vremena niti budžeta za izmjene. Od testiranja stigli smo se samo provozati po parkingu firme. Klijent preuzima auto i nezadovoljan se vraća nakon nekoliko dana. To nije ono što je on htio. Auto nije dobro sklopljen, nema očekivanih 300KS i treba mu isto vremena da stigne na posao kao što mu je trebalo i sa starim automobilom.

Scrum radionica, 13.-14.11.2019. @ CROZ
Josip Osrečki, CROZ
Primjer kako bi trebalo raditi

Napravimo romobil, klijent ga u vrlo kratkom vremenu preuzme i koristi. Zadovoljan je prvom verzijom i brže stiže na posao, ali je shvatio da ga bole noge i nije mu zgodno nositi laptop. Pristupimo rješavanju tog problema i napravimo mu električni bicikl s ugrađenom torbom za laptop da ga ne mora držati u rukama, a također ne mora niti pedalirati. Uskoro počinju sve češće kiše , a i baterija je oslabila s vremenom pa klijent opet stiže kod nas. Napravimo mu skuter, sa zaštitom od kiše za vozača. Međutim, uskoro se očekuje prvi snijeg. Kroz čitav ovaj proces izrađivali smo tehnička rješenja i sa svakim naučili nešto novo. Smatramo da smo nakon skutera spremni napraviti i automobil o čemu razgovaramo s klijentom. Taj automobil ne mora imati 300KS, ali će klijentu omogućiti da na ugodniji i sigurniji način stigne na posao neovisno o vremenskim uvjetima, a usput može povesti nekog od kolega i potrebnu opremu. Klijent je oduševljen.

Neke od ostalih tema koje smo obradili bile su:

  • Scrum uloge
  • Product backlog
  • Projektni put
  • Lean razmišljanje
  • Agilne vrijednosti
  • Planiranje Sprinta (Sprint Planning)
  • Dnevni sastanak (Daily Scrum)
  • Pregled Sprinta (Sprint Review)
  • Osvrt na Sprint (Sprint Retrospective)
  • User story
  • Valueno value
  • Vrste otpada
  • Vizija
  • Retrospective
  • Relative estimation
  • Kontrola procesa

Zaključak

Ovo je bilo zanimljivo iskustvo gdje sam uspio saznati i naučiti nešto novo. Iako Scrum nije rješenje svih problema svake organizacije ipak nudi određene mogućnosti, a na svakoj je organizaciji da implementira ono što njoj treba i na način koji je najbolji za nju.

Ove su mi teme probudile dodatni interes pa ću ih nastaviti istraživati.

Scrum radionica - Tomislav Stanković

WebCamp Zagreb 2019 – osvrt na konferenciju

Ovo mi je drugi put da sam bio na WebCamp konferenciji u Zagrebu, a prvi put je to bilo 2015. pa je red da objavim barem kraći osvrt na cjelokupno iskustvo.

U petak ujutro u 6 sati krenulo se prema Zagrebu, prilikom dolaska smještaj u hotel i lagano prema lokaciji konferencije. Red predavanja, red pauza uz grickalice, voće i piće i sve tako do kasnog poslijepodneva kada je bilo vrijeme za kvalitetan networking. Gordon Cindrić, živio!

Naravno kakav bi to bio posjet Zagrebu da se ne ode malo u provod pa je noć iskorištena za obilazak, najviše Tkalčićeve, ugostiteljskih objekata do sitnih noćnih sati.

Sve to nije bilo prepreka da se i u subotu ponovi repriza petka s tom razlikom da se kasnije više nije išlo u provod nego se krenulo prema Vinkovcima.

WebCamp Zagreb 2019 - Informatika Fortuno

Manje više ponuđeno je ono što se od ove konferencije i očekivalo.

Prikladan konferencijski prostor, dostupnost hrane i pića, osoblje tj. volonteri, sanitarni čvor, parking,… i sve ostalo što je za konferenciju na ovoj razini potrebno bilo je na nivou.

U nastavku više o nekima od predavanja koja sam posjetio.

* The top work skills you need in the 21st century [Keynote]

Learn foundational work skills that cross industries and can last for decades.

The top work skills you need in the 21st century

> Predavač: Merlin Rebrović > Razina: osnovna > Trajanje: 60 minuta

Odlično predavanje, kao stvoreno za keynote. Merlin je govorio o važnosti razvijanja osnovnih vještina industrije u kojoj se osoba nalazi.

Prilikom svake promjene posla ili načina rada dio znanja i vještina zadržavamo, a dio moramo naučiti i prilagoditi se novonastalom stanju.

Developer koji iz backenda ode u npr. frontend treba dosta toga novoga naučiti, ali mu ostaje temelj i specifičan način razmišljanja.

* The platform is dead, long live the platform

Out with the old, in with the new. Replacing a functioning platform with shiny containerized automated goodness.

The platform is dead, long live the platform

> Predavač: Luka Kladaric > Razina: napredna > Trajanje: 25 minuta

Predavanje fokusirano na automatizaciju poslovnih procesa korištenjem tehnologija kao što su AWS, Docker, CloudFormation i dr..

Svaka tvrtka i svaki njezin dio tijekom vremena se mijenja te je za očekivati da neke poslovne procese treba ponekada postaviti od nule, a kada se to već radi onda je dobro odmah razmišljati o automatizaciji. Jer što vrijedi novi hardver ili softver ako se i dalje sve mora raditi ručno.

* Developing hybrid Cloud/Native applications

Traditional desktop applications are losing ground. We decided on a hybrid cloud/desktop approach to have the best of both worlds.

Developing hybrid Cloud/Native applications

> Predavač: Damir Bulic > Razina: napredna > Trajanje: 45 minuta

Starije desktop aplikacije iako polako gube bitku naspram novih cloud aplikacija nisu u potpunosti otpisane jer im se pomoću Electrona može dati novi život.

* One implementation to rule them all!

Cross platform mobile development with Go and Lua or how a small team unified the implementation of their applications.

One implementation to rule them all!

> Predavač: Zdeslav Vojković > Razina: srednja > Trajanje: 25 minuta

S obzirom da i sam radim cross platform mobilne aplikacije zanimalo me što ću saznati na ovom predavanju, a dobio sam puno više nego sam očekivao.

Predavanje je išlo jako u dubinu, ali to se moglo i očekivati jer je trajalo samo 25 minuta. U tom se vremenskom periodu niti ne može dati neka šira slika o nekoj temi.

* Privilege as a technical debt

Do you believe political correctness and empathy are buzzwords that limit the society rather than contribute to its advancement?

Privilege as a technical debt

> Predavač: Amr Abdelwahab > Razina: osnovna > Trajanje: 25 minuta

Predavanje o tehničkom dugu iz sasvim neke druge perspektive.

Amr je u Europu došao iz Egipta i prema vlastitom iskustvu stekao dojam da se mora puno više truditi kako bi bio prepoznat kao developer te ostvario ista prava kao i njegovi kolege koji su izvorno iz Europe + bijele boje kože.

* Move Fast, Move Correctly

What if there is a faster and safer way to build an MVP without taking a huge amount of technical debt?

Move Fast, Move Correctly

> Predavač: Nikola Henezi > Razina: srednja > Trajanje: 25 minuta

Ovo je predavanje pokušalo dati odgovor na pitanje – što ako je MVP (minimum viable product) moguće napraviti na brži i jeftiniji način sa što manjim tehničkim dugom?

* WebAssembly: Binary in Plain English

How to run native code in the browser, why would you do that, and what does it all mean for the future of web development.

WebAssembly: Binary in Plain English

> Predavač: Milica Mihajlija > Razina: srednja > Trajanje: 25 minuta

Ovo je, veselo, predavanje dalo uvod u WebAssembly koji omogućava izvršavanje nativnog koda unutar web preglednika.

* From Conversation to Software

How to write valuable software in an engaging manner at a sustainable and predictable pace.

From Conversation to Software

> Predavač: Pim Elshoff > Razina: osnovna > Trajanje: 45 minuta

Prilikom razvoja softvera, osim tehničkih vještina važne su i one međuljudske.

Ovo je predavanje dalo uvid u konkretne korake potrebne za uspješan razvoj projekta koristeći tzv. soft skills.

Developeri trebaju znati kreirati seriju pitanja pomoću kojih će navoditi klijenta prema ključnim odlukama. Koliko god je važno znati što točno klijent traži i pravilno razradit specifikaciju jednako je važno i znati koja osoba je zatražila koji dio softvera.

Ako se ne zna tko je zatražio neki dio funkcionalnosti lako se može dogoditi da se danima izrađuje funkcionalnost koju je zatražila zadnja osoba u lancu odlučivanja jer “to bi bilo fora imati”, a da to zapravo neće nitko koristiti niti itko treba.