e-Građani: Kako promijeniti kategoriju ili fond drugog mirovinskog stupa?

Ako razmišljate o promjeni kategorije ili fonda drugog mirovinskog stupa, dobra vijest je da to danas možete napraviti brzo i jednostavno putem sustava e-Građani.

Ipak, iako je sam postupak tehnički jednostavan, odluka o promjeni može imati dugoročan utjecaj na mirovinsku štednju. Različite kategorije fondova nose različite razine rizika i potencijalnog prinosa, pa je važno razumjeti što se zapravo mijenja.

U ovom ću vodiču pokazat točan postupak, ali i objasniti kada takva promjena ima smisla.

Što je drugi mirovinski stup i koje kategorije postoje?

Drugi mirovinski stup je obvezna individualna štednja u koju se izdvaja dio bruto plaće.

Fondovi su podijeljeni u tri kategorije:

  • Kategorija A – viši rizik, potencijalno veći prinos (dugoročno)
  • Kategorija B – srednji rizik (najčešći izbor)
  • Kategorija C – niži rizik, stabilniji prinosi

Općenito pravilo: što si mlađi, ima više smisla biti u rizičnijoj kategoriji.

Kada ima smisla promijeniti kategoriju ili fond?

Promjena može imati smisla ako:

  • se približavaš mirovini (prelazak u sigurniju kategoriju)
  • želiš veći potencijal rasta (prelazak u rizičniju kategoriju)
  • nisi zadovoljan prinosima ili naknadama trenutnog fonda
  • želiš promijeniti društvo koje upravlja fondom

Kako promijeniti kategoriju ili fond putem e-Građani (korak po korak)

1. Prijava u sustav

Za prijavu je potrebna visoka razina sigurnosti tj. vjerodajnice kao što su npr. mToken, eOsobna, Certilia mobile ID.

2. Katalog usluga

Unutar kategorije “Rad” potrebno je pronaći opciju “Obvezni mirovinski fond (prijava/promjena)

Kao što je u opisu navedeno “Usluga omogućava prijavu/promjenu u obavezno osiguravajuće društvo i kategoriju obaveznog mirovinskog fonda. Usluga zahtijeva korištenje naprednog elektroničkog potpisa.

3. Obvezni mirovinski fond (prijava/promjena)

Nakon otvaranja odabrane usluge prikazuju se osobni podaci osiguranika, ali i podaci o kategoriji obveznog mirovinskog fonda te obveznom mirovinskom društvu.

Ovdje je sada moguće promijeniti i odabrano društvo i kategoriju fonda.

Kada je u pitanju promjena kategorije fonda u padajućem izborniku se prikazuju dva moguća odabira. U ovom slučaju to su:

  • Obvezni mirovinski fond kategorije A
  • Obvezni mirovinski fond kategorije C

Kategorija B se ne prikazuje jer je ona trenutno odabrana.

Što se promjene OMD-a tiče u padajućem izborniku se nalaze:

  • PBZ Croatia osiguranje dioničko društvo za upravljanje obv. mir. fondom
  • Raiffeisen društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima d.d.
  • Erste d.o.o. – društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima

Na popisu se ne nalazi Allianz ZB d.o.o. društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima jer je taj OMD trenutno odabran.

I konačno, cijeli ekran sada izgleda ovako. Promjene su napravljene u oba slučaja. Uz društvo koje upravlja fondom promijenjena je i kategorija fonda.

Klikom na “Nastavi” prikazat će se važna obavijest koja se tiče izlazne naknade prilikom promjene obveznog mirovinskog društva.

Klikom na “Da” preostaje još jednom pregledati sve podatke i elektronički potpisati zahtjev za promjenom.

Klikom na “Potpiši” otvara se Certilia ekran koji nudi dvije opcije za digitalnog pitpisivanje dokumenta. Moguće je odabrati udaljeni certifikat putem aplikacije Signer ili potpis pomoću mobilnog uređaja.

Kako bi se dokument potpisao korištenjem mobilnog uređaja potrebno se upisati OIB.

Klikom na “Potpiši mobitelom” u mobilnoj se aplikaciji Certilia prikazuje sljedeće.

Za vrijeme digitalnog potpisivanja putem mobitela na ekranu računala prikazivat će se sljedeće. U ovom koraku je i dalje moguće odustati od predaje zahtjeva.

Čim se potpisivanje završi prikazat će se i poruka gdje je potrebno potvrditi predaju potpisanog obrasca.

I to bi bilo sve.

Dobrovoljna mirovinska štednja (3. stup) ili “pomozi si sam dok još možeš”

Moram priznati da sam sve do nedavno bio puno više skeptičan po pitanju “ulaganja” u treći stup dobrovoljne mirovinske štednje. Međutim, jedna epizoda Surovih strasti potaknula me na dodatno istraživanje i preispitivanje dosadašnjih stavova. Više o tome u nastavku.

“Obična” štednja za crne dane

I dalje sam stava da treba odvajati za “crne dane” u obliku štednje pa makar i uz nikakvu kamatu. Najvažnija stvar tih sredstava je likvidnost. Neko pravilo bilo bi sakupiti dovoljno da se može bez dodatnih prihoda živjeti 3 – 6 mjeseci. Ako se može više odvojiti još i bolje.

Međutim jednom kada se sakupi željeni iznos sredstava postavlja se pitanje što dalje. Nema smisla sve stavljati u “istu košaru” pogotovo ako će novac s vremenom pomalo “jesti” inflacija. Tada nije loše razmisliti o ulaganju koje novac na dugi rok može držati iznad inflacije. Pisao sam o ulaganju u investicijske fondove, ali to se na prvu može činiti previše rizično “običnom čovjeku”.

Dobrovoljna mirovinska štednja

Svaki mjesec izdvajate 20% mjesečnih prihoda za mirovinsko osiguranje. – I. i II. stup

Dobrovoljna mirovinska štednja

Najbliže nekoj vrsti ulaganja čini mi se upravo dobrovoljna mirovinska štednja (3. stup). S jedne strane i dalje štediš, a s druge strane u pitanju je neki fond pa se osjećaš kao da držiš svoju financijsku budućnost u svojim rukama.

Kako mogu početi štedjeti u dobrovoljnom mirovinskom fondu?

Svi mogu štedjeti kada i koliko žele u dobrovoljnim mirovinskim fondovima. Nema ograničenja vezanih uz dob, zaposlenje ili primanja. Sami birate visinu, trajanje i dinamiku uplata u fond. Dobrovoljni mirovinski fondovi omogućuju jednostavnu online prijavu, a član fonda postajete prvom uplatom i upisom u registar članova fonda. – https://www.mirovinskifondovi.hr

Vidim nekoliko benefita ovakve vrste štednje:

  • Prvi i najvažniji – do 750kn godišnjeg poticaja (tzv. državna poticajna sredstva ili DPS). Država ovo u bilo kojem trenutku može smanjiti ili ukinuti, ali dok postoji dobro je iskoristiti. Trenutno ne postoji bolja opcija prinosa na ulaganje od 5-6000kn godišnje.
  • Relativno ih je malo pa je jednostavnije napraviti usporedbu i upoznati se sa prospektom svakog od njih.
  • Mogu biti dobar način da osoba nauči određene financijske termine i kasnije se zainteresira za dodatna ulaganja.

Moram li svaki mjesec uplaćivati u dobrovoljni mirovinski fond?

Dobrovoljna mirovinska štednja je fleksibilna pa sami birate kada i koliko želite uplaćivati. Dinamika ovisi isključivo o vama: možete uplaćivati mjesečno, tromjesečno, jednom godišnje ili kako god vam odgovara. Sami određujete i visinu uplata sukladno trenutnoj financijskoj situaciji. Prestanete li uplaćivati, ništa se neće dogoditi. Društvo koje upravlja mirovinskim fondom i dalje ulaže vašu imovinu s ciljem ostvarivanja prinosa na ukupnu mirovinsku štednju koju imate na osobnom računu. Treba znati da prinos može biti pozitivan ili negativan kao posljedica rasta ili pada vrijednosti ukupne imovine fonda. – https://www.mirovinskifondovi.hr

Zaključak

Glavni i jedini uvjet za povlačenje sredstava iz 3. stupa je dobna granica od 55 godina, ako je ugovor o članstvu sklopljen nakon 1. siječnja 2019. godine, što znači da se ovdje može zaboraviti na likvidnost. Ovo je doslovno za “stare dane”. Naravno, postoje i naknade prilikom isplate, ali o njima sada nema smisla pisati jer se sve može promijeniti još nekoliko puta dok dođe dob za mirovinu. Ostaje samo za nadati se da će DPS i prinos fonda “poništiti” sve eventualne naknade.

U kojem fondu (3. stup) imate štednju? Slobodno se uključite sa svojim komentarima.

Napomena! Ovaj blog post nije preporuka što bi netko trebao raditi nego moje razmišljanje na temu.