30-dnevni blog izazov

Zadnji je dan 2. mjeseca i red je da objavim retrospektivu ovomjesečnog izazova. 30-dnevni blog izazov se zapravo sastojao od 28 dana, ali to sada nije toliko bitno.

Iako ovaj blog imam već 10 godina dugo nisam osjetio ovakvu navalu energije i želju za stvaranjem sadržaja. Koliko god se sve ovo ponekada činilo kao obaveza ipak me i opušta. Još 2018. pisao sam o samonametnutoj obavezi objave jednog blog posta tjedno što mi je s vremenom postalo uteg. Sada taj uteg nisam imao, ili ga barem nisam osjećao. Jednostavno sam svaki novi dan otvorio ovaj blog i išao nešto poboljšati.

Na kraju je sve to dovelo do pripreme nekoliko blog postova od kojih su neki već objavljeni, a neki će tek biti. Osim toga napravio sam neke sitne izmjene “ispod haube” koje čitatelji ionako neće uočiti, ali mene vesele.

Jedini problem kod ovih izazova je što mi se posljednja dva jako sviđaju i ako iz mjeseca u mjesec nastavim dodavati nove izazove i usput nastaviti stare to bi moglo biti nezgodno. Ostaje za vidjeti što ću odabrati za sljedeći izazov.

Pripremljeni, ažurirani i/ili objavljeni blog postovi:
– Raspisao blog post “Implementacija CorvusPay kartičnog plaćanja koristeći Node.js, Express.js i Angular” koji uskoro ide u objavu
– Raspisao blog post “DevExtreme Pivot Grid & Angular: prikaz i analiza višedimenzionalnih podataka” koji uskoro ide u objavu
– Objavio blog post “Dobrovoljna mirovinska štednja (3. stup) ili “pomozi si sam dok još možeš”
– Objavio blog post “Vođenje i razvijanje tima – iskustvo online seminara
– Ažurirao blog post “Knjige koje sam pročitao tijekom 2021. godine

Auto naslovne slike Wilfred Iven

Vođenje i razvijanje tima – iskustvo online seminara

S još dvoje kolega iz firme, prisustvovao sam, 25.02.2021. od 13 do 16h, online seminaru “Building Your Leadership Skills – Vođenje i razvijanje tima – ONLINE“. Ovaj je seminar dio “Mini MBA – Leadership Skills ONLINE” programa koji se sastoji od 10 redovnih modula.

Cilj radionice bio je razviti efikasne komunikacijske strategije za vođenje pojedinaca i timova te unaprijediti rad svojih timova primjenom liderskih koncepata, alata i procesa.

Službena najava:

Ovaj atraktivni online seminar poboljšava jezgrene vještine potrebne za holistički pristup poslovnim izazovima i donošenje boljih izvršnih odluka kod rukovoditelja. Pomaže polaznicima da ostvare svoj potencijal vodstva na način da predvide konkurentnu strategiju, provedu značajne promjene i postignu izvanredne rezultate. Polaznici će po završetku seminara razviti veću svijest o svom stilu vođenja i kako ga drugi percipiraju, uz pomoć personaliziranog treniranja i vlasničkih alata za vođenje.

Sadržaj seminara:

  • Potražite više perspektiva – obogatite svoje razumijevanje
  • Visoko produktivni timovi
  • U kojoj je fazi vaš tim?
  • Analiza videa – krizne situacije i timski rad
  • Razvijanje tima i povećanje učinkovitosti tima – team assessment
  • Moć utjecanja na druge – analiza izvora moći
  • Seminar se odvijao putem Zoom platforme, a sve je počelo međusobnim predstavljanjem. Predavačica doc.dr.sc. Jasminka Samardžija je za svaku temu napravila uvod, a onda bi nam dala zadatak i podijelila nas u grupe kako bi mogli razmijeniti mišljenja i iskustva te doći do rješenja. Sve to me podsjetilo na Scrum radionicu.

    Potražite više perspektiva – obogatite svoje razumijevanje

    U ovom je dijelu bilo važno da postanemo svjesni “sljepoće okvira” što znači da perspektiva iz koje mi vidimo neke stvari i odnose ne mora, najčešće i nije, biti jedina. Bitno je potražiti više mišljenja i prihvatiti mišljenje koje je različito od našeg. Ako govorimo o timu potrebno je uvažiti različite poglede i perspektive čime se pojačava sinergija tima kroz razmjenu mišljenja i suradnju.

    Visoko produktivni timovi

    Razgovarali smo o visoko produktivnim timovima i njihovim karakteristikama. Cilj je bio saznati što ih razlikuje od manje produktivih timova. Tu smo dobili zadatak da svatko za sebe napiše karakteristike tima kojega smo bili članovi, a za koje smatramo da su bili visoko produktivni. Nakon toga u grupama smo odredili najznačajnije karakteristike visoko produktivnog tima.

    U kojoj je fazi vaš tim?

    Svaki tim prolazi kroz 5 faza:

    – formiranja
    – jurišanja
    – normiranja
    – sudjelovanja
    – prekidanja

    Prema navedenim kategorijama trebali smo identificirati u kojoj se fazi nalazi naš tim. Nakon toga smo razgovarali o koracima potrebnim da bi tim ušao u sljedeću fazu. Naravno, zbog svoje dinamičnosti kada su u pitanju stalni odlasi i dolasci članova, tim se može vratiti i na prethodnu razinu.

    Moć utjecanja na druge – analiza izvora moći

    Moć utjecaja na druge može se definirati kao sposobnost usmjeravanja drugih prema akcijama, a dijeli se na:

    – moć uloge
    – moć znanja
    – moć osobnosti

    Analiza videa – krizne situacije i timski rad

    Pogledali smo i analizirali jedan video. Svatko za sebe je identificirao karakteristike lidera, a onda smo u grupama razgovarali o njima te došli do određenih zaključaka.

    Razvijanje tima i povećanje učinkovitosti tima – team assessment

    U ovoj smo završnoj vježbi identificirali 5 disfunkcija tima, a to su:

    – Neobaziranje na rezultate
    – Izbjegavanje odgovornosti
    – Nedostatak privrženosti
    – Strah od sukoba
    – Nedostatak povjerenja

    U grupnom mi je radu bilo najzanimljivije čuti druga iskustva i načine kako drugi timovi nakon identifikacije problema pristupaju njihovom rješavanju.

    Posebno mi se svidio pristup timske odgovornosti. Znači ako tim radi u rokovima i prema definiranim procesima onda se prilikom evaluacije cijeli tim nagrađuje. Time se umjesto individualnih zasluga potiču timske.

    Zaključak

    Ovaj seminar neće niti može odgovoriti na sva pitanja koje pojedinac kao dio tima može imati, ali će polazniku dati teme za razmišljanje.

    Dobrovoljna mirovinska štednja (3. stup) ili “pomozi si sam dok još možeš”

    Moram priznati da sam sve do nedavno bio puno više skeptičan po pitanju “ulaganja” u treći stup dobrovoljne mirovinske štednje. Međutim, jedna epizoda Surovih strasti potaknula me na dodatno istraživanje i preispitivanje dosadašnjih stavova. Više o tome u nastavku.

    “Obična” štednja za crne dane

    I dalje sam stava da treba odvajati za “crne dane” u obliku štednje pa makar i uz nikakvu kamatu. Najvažnija stvar tih sredstava je likvidnost. Neko pravilo bilo bi sakupiti dovoljno da se može bez dodatnih prihoda živjeti 3 – 6 mjeseci. Ako se može više odvojiti još i bolje.

    Međutim jednom kada se sakupi željeni iznos sredstava postavlja se pitanje što dalje. Nema smisla sve stavljati u “istu košaru” pogotovo ako će novac s vremenom pomalo “jesti” inflacija. Tada nije loše razmisliti o ulaganju koje novac na dugi rok može držati iznad inflacije. Pisao sam o ulaganju u investicijske fondove, ali to se na prvu može činiti previše rizično “običnom čovjeku”.

    Dobrovoljna mirovinska štednja

    Svaki mjesec izdvajate 20% mjesečnih prihoda za mirovinsko osiguranje. – I. i II. stup

    Dobrovoljna mirovinska štednja

    Najbliže nekoj vrsti ulaganja čini mi se upravo dobrovoljna mirovinska štednja (3. stup). S jedne strane i dalje štediš, a s druge strane u pitanju je neki fond pa se osjećaš kao da držiš svoju financijsku budućnost u svojim rukama.

    Kako mogu početi štedjeti u dobrovoljnom mirovinskom fondu?

    Svi mogu štedjeti kada i koliko žele u dobrovoljnim mirovinskim fondovima. Nema ograničenja vezanih uz dob, zaposlenje ili primanja. Sami birate visinu, trajanje i dinamiku uplata u fond. Dobrovoljni mirovinski fondovi omogućuju jednostavnu online prijavu, a član fonda postajete prvom uplatom i upisom u registar članova fonda. – https://www.mirovinskifondovi.hr

    Vidim nekoliko benefita ovakve vrste štednje:

    • Prvi i najvažniji – do 750kn godišnjeg poticaja (tzv. državna poticajna sredstva ili DPS). Država ovo u bilo kojem trenutku može smanjiti ili ukinuti, ali dok postoji dobro je iskoristiti. Trenutno ne postoji bolja opcija prinosa na ulaganje od 5-6000kn godišnje.
    • Relativno ih je malo pa je jednostavnije napraviti usporedbu i upoznati se sa prospektom svakog od njih.
    • Mogu biti dobar način da osoba nauči određene financijske termine i kasnije se zainteresira za dodatna ulaganja.

    Moram li svaki mjesec uplaćivati u dobrovoljni mirovinski fond?

    Dobrovoljna mirovinska štednja je fleksibilna pa sami birate kada i koliko želite uplaćivati. Dinamika ovisi isključivo o vama: možete uplaćivati mjesečno, tromjesečno, jednom godišnje ili kako god vam odgovara. Sami određujete i visinu uplata sukladno trenutnoj financijskoj situaciji. Prestanete li uplaćivati, ništa se neće dogoditi. Društvo koje upravlja mirovinskim fondom i dalje ulaže vašu imovinu s ciljem ostvarivanja prinosa na ukupnu mirovinsku štednju koju imate na osobnom računu. Treba znati da prinos može biti pozitivan ili negativan kao posljedica rasta ili pada vrijednosti ukupne imovine fonda. – https://www.mirovinskifondovi.hr

    Zaključak

    Glavni i jedini uvjet za povlačenje sredstava iz 3. stupa je dobna granica od 55 godina, ako je ugovor o članstvu sklopljen nakon 1. siječnja 2019. godine, što znači da se ovdje može zaboraviti na likvidnost. Ovo je doslovno za “stare dane”. Naravno, postoje i naknade prilikom isplate, ali o njima sada nema smisla pisati jer se sve može promijeniti još nekoliko puta dok dođe dob za mirovinu. Ostaje samo za nadati se da će DPS i prinos fonda “poništiti” sve eventualne naknade.

    U kojem fondu (3. stup) imate štednju? Slobodno se uključite sa svojim komentarima.

    Napomena! Ovaj blog post nije preporuka što bi netko trebao raditi nego moje razmišljanje na temu.

    Čitanje knjige 15 minuta dnevno

    Kao prvi 30-dnevni izazov odabrao sam svakodnevno čitanje knjige minimalno 15 minuta. Zašto sam se odlučio za minute umjesto broja stranica? Zato što nije svaka knjiga ista i nisam htio da mi se dogodi da npr. 15 stranica neke “teže” knjige na silu čitam sat vremena jer moram ispuniti kvotu.

    Inače volim čitati knjige tako da mi ovaj izazov nije teško pao. Ipak, protekle dvije godine nisam pročitao onoliko knjiga koliko sam htio, a sve zbog toga što sam tu aktivnost prepustio slobodnoj volji i čekanju da imam više vremena. Taj višak vremena bi vrlo rijetko došao, a i kada bi ga bilo radio bi nešto drugo.

    Zato sam kroz ovaj izazov od 30 dana odlučio svakodnevno čitati knjigu 15 minuta. To je dovoljno malo vremena za dane kada mi se baš ne da, nisam koncentriran ili nešto treće, a opet dovoljno vremena da me knjiga uvuče u svoj svijet i nastavim čitati. Drugi scenarij se češće događao.

    Kroz 1. mjesec 2021. godine pročitao sam ukupno tri knjige i počeo četvrtu. Dvije su bile fizičke, a jedna na Kindleu.

    Najbolja stvar od svega je što mi se ovaj izazov toliko svidio da ću s njim nastaviti neovisno o ostalim izazovima. Svakodnevno čitanje knjige mi dođe kao psihičko opuštanje. Ma kakav dan bio znam da ću imati 15 minuta za sebe. Kroz iskustvo sam naučio da ako želim biti siguran da ću svaki dan neki izazov odraditi da to moram napraviti prije odlaska na posao. Ako je u pitanju vikend onda prije ostalih obaveza.

    Sljedeći izazov biti će rad na ovom blogu svaki dan kroz 2. mjesec 2021. godine.

    30-dnevni izazov

    Na ovaj blog post tj. na 30-dnevni izazov me potaknuo Matt Cutts blog. Nažalost više nije toliko aktivan, ali dok je bio redovno sam pratio, nešto rjeđe komentirao, njegove objave.

    Kao što je i sam rekao u videu ispod, umjesto da se mjeseci stope u jedan i cijela godina proleti kao da se nije niti dogodila ovi izazovi daju svakom mjesecu značenje. Jednostavnije ih je pamtiti.

    30 dana je dovoljno!?

    Razmišljao sam kako započeti i da li uopće s ovakvom vrstom izazova. Nisam se htio dovesti u situaciju da budem zatrpam raznim izazovima pa da oni sami sebi postanu svrha. Unatoč tome, ipak sam ove godine odlučio svaki mjesec postaviti si jedan izazov. Ne moram svaki put dodavati nove obaveze, mogu neke i izbaciti, ali to ćemo još vidjeti kako će ići. Izazov može biti i 30 dana bez izazova.

    30 dana bi trebalo biti sasvim dovoljno vremena da isprobam nešto novo. Čak ako i shvatim da mi se to ne sviđa znam da postoji krajnji datum. Na taj način je lakše izdržati čak i ako u prvih nekoliko dana zaključim da mi se izazov ne sviđa ili ga je teže obavljati nego što sam mislio. Upravo to je svrha ovakvih izazova. Ako mi se nešto i ne sviđa da u tome ustrajem i dam si vremena. S druge strane, to je dovoljno dana da shvatim da mi se izazov sviđa i možda ga trajno ugradim u svakodnevnu rutinu.

    Kako god bilo na kraju godine potencijalno mogu imati 12 različitih izazova o kojima možda inače ne bih uopće razmišljao ili bih nakon prve prepreke od njih odustao. Ako ništa drugo pomoću tih izazova mogu bolje upoznati sebe.

    Jedan 30-dnevni izazov sam već “obavio”. Također ih nekoliko imam u planu. O nekima od njih ću također u sljedećim blog postovima. A vi slobodno predložite 30-dnevne izazove koji vam se čine zanimljivima ili ste ih i sami radili.