Kvalitetna profilna slika za dobar prvi dojam

Vrijeme je za nastavak blog posta o korisničkim slikama na društvenim mrežama.  Ovoga puta naglasak će biti na kreiranju kvalitetne slike profila dok sam u prošlom blog postu naveo nekoliko vrsta korisničkih slika te ih ukratko opisao.

Neovisno koliko kvalitetno održavali vlastite profile na društvenim mrežama i koliko se trudili svima i uvijek ponuditi potrebnu informaciju od izrazite je važnosti imati kvalitetnu sliku profila jer ona je vaš prvi kontakt s ‘vanjskim svijetom’. Netko će o vama prvi dojam steći upravo putem profilne slike. Možete sada pomisliti da su to gluposti i da se previše pažnje posvećuje sitnicama, ali promislite malo i sjetite se što prvo gledate kada dođete do nečijeg Facebook, Twitter, LinkedIn, Google,… profila.

1.) Kvaliteta slike – može se činiti kao očito, ali često se događa da susrećete slike profila koje su pretamne, presvijetle, mutne, sive, nejasne i sl. čime se ne ostavlja pozitivan prvi dojam. Ako je slika u startu loša nema tog komada softvera koji će od nje napraviti poštenu sliku profila.

2.) Konzistentnost –  jednom kada se vaši online prijatelji naviknu na vašu sliku profila uvijek će prvo nju tražiti u potrazi za sadržajem. Slika će im reći kada su stigli na odredište umjesto da čitaju popratni sadržaj koji također sadrži informacije o vama, ali na takav način da bi to zahtjevalo više vremena (ime i prezime, datum i godina rođenja i bilo koji podatak koji je svojstven samo vama te vas izdvaja od drugih u skupini online prijatelja). Jednom kada ste zadovoljni profilnom slikom držite je se jedno vrijeme.

3.) Format i dimenzije – nije dovoljno napraviti jednu sliku profila i kao takvu ju postavljati na sve društvene mreže. Zašto? – Zato što svaka društvena mreža ima svoja pravila što se tiče preporučenih dimenzija i formata. Lako se može dogoditi da jednu te istu sliku redom uploadate na sve profile koje imate a da svaka od društvenih mreža automatski tu istu sliku prilagodi svojim pravilima što na kraju ne mora izgledati lijepo i time kontrolu dajete softveru umjesto da ste to uzeli u svoje ruke. U ovom koraku poslužite se Photoshopom te prilagodite sliku svakoj od društvenih mreža.

4.) Specijalni efekti – nakon što pred sobom imate sliku odlične kvalitete i koja se bitno ne razlikuje od prethodnih slika što se tiče kuta slikanja, dimenzija, i sl. možete se pozabaviti specijalnim efektima. Ovdje se opet možete poslužiti Photoshopom koji će vam u najkraćem vremenu dati najbolje rezultate. Možete ubaciti okvir, napraviti da slika izgleda moderno, staro ili kako već želite a da je to u skladu s onim što želite predstaviti.

mashable.com uz to bi dodao i manipulacije slikama putem web stranice PhotoFunia s čime se ja nikako ne slažem. Slika profila ipak mora biti kvalitetna, konzistentna, konkretna, i jasna, a nikako ne zbunjujuća.

Korporativna reputacija i društveni mediji

Na pisanje ovog blog posta potaknula me fotogalerija na Jutarnjem pod naslovom ‘13 najgorih kompanija u povijesti‘.

Među tvrtkama koje su navedene u popisu izdvojio bih BP koji se suočava s ekološkom katastrofom u Meksičkom zaljevu i Nestle kojeg napada Greenpeace na globalnoj razini. BP i Nestle na korporativnim web stranicama redovno objavljuju PR tekstove s novim informacijama koje se tiču konkretnih problema i to im daje, koliku toliku, prednost nad onima koji ih žele na bilo koji način spriječiti u ostvarenju poslovnih planova.

Korporativna reputacija je vrijednosni sud formiran na osnovu korporativnog identiteta i imagea.

Ono što je zajedničko velikim korporacijama je strah od online nastupa jer se obraćaju velikom broju ljudi i dovoljna je tek jedna krivo formulirana rečenica da se pokrene lavina negativnih komentara. Unutar tog straha kriju se još dva – prvi koji se tiče nemogućnosti kontrole pitanja koja im bivaju upućena, a drugi se tiče nemogućnosti izdvajanja pojedinih komentara kako bi se njima pozabavili offline i bez suda ostatka javnosti.

Ovdje nisu u pitanju samo društvene mreže kao jedan od elemenata društvenih medija nego cijeli spektar njih poput blogova, mikro blog servisa s jedne strane i servisa za dijeljenje audio-video sadržaja s druge strane. Na tu osnovu nadovezuju se još servisi za iznošenje mišljenja o proizvodu ili usluzi poput iBaba, servisi za live streaming itd.

U zadnje vrijeme daje se naglasak kvalitetnoj korporativnoj komunikaciji te bi se prema tome bez straha i sustavno trebalo raditi i na korporativnoj reputaciji. Bili Vi toga svjesni ili ne, o svim aspektima korporacija kao takvih  iznose se mišljenja, stavovi i zaključci neovisno o angažmanu same korporacije. Prema tome bolje se uključiti na vrijeme i sudjelovati u izgradnji mišljenja, stavova i zaključaka kako na lokalnoj tako i na globalnoj razini. Svojim odnosom kako ćemo- lako ćemo odbijate od sebe i ljude koji su poticaj poslovanju, jer ako oni steknu dojam da Vas nije briga za korporativnu reputaciju zašto bi tek njih bilo briga!? Da, morate krenuti od sebe i svojih zaposlenika. Interna komunikacija kao temelj na koji se nadovezuje strategija online nastupa. Community Manageri neka provode strategiju sastavljenu od strane Reputation Managera.

Korporacije i njihovi brandovi koji se hvataju u koštac s negativnim sadržajem na društvenim medijima te rade na poboljšanju nedostataka dugoročno će profitirati i nastaviti svoj rast. Svaka informacija koju korporacija pronađe na društvenim medijima je važna, treba ju klasificirati i povremeno vršiti statistička istraživanja kako bi se vidjelo na koje aspekte poslovanja se ljudi najviše žale.

Što je potrebno za dobru korporativnu reputaciju?link

Uspješne korporacije recipročno rade kako na pozitivnim tako i na negativnim informacijama koje pronalaze na društvenim medijima jer skretanje u pravcu samo jednih od njih stvara iluziju da je sve pozitivno što se može negativno odraziti na poslovanje u smislu da nismo svjesni nedostataka ili s druge strane da je sve negativno što dovodi do slabljenja odnosa s tekućim i zadovoljnim potrošačima i korisnicima.

Dosadna statistika o online reputaciji

Online reputacija i aktivnosti vezane uz nju polako postaju svakodnevica većini korisnika Interneta, posebno onih mlađih. Dok jedna grupa korisnika pažljivo bira što će, gdje i na koji način prezentirati druga grupa ima otvoren pristup prema dijeljenju osobnih informacija. Tražilice i društvene  mreže tu imaju glavnu ulogu u izgradnji online reputacije i mnogi korisnici postupno usvajaju pravila zaštite privatnosti što se može vidjeti iz ranije spominjanih slučajeva koji se tiču Facebooka.

Uslijed svega toga javljaju se trendovi koji pokazuju povećanje aktivnosti na području online reputacije:

Monitoring online reputacije putem tražilica porastao je s 47% (2006.) na > 57% što znači da konstantno raste broj Internet korisnika koji pomoću tražilica dolaze do informacija o samima sebi.
Aktivnosti u održavanju online reputacije odnosno online identiteta također rastu uslijed sve većeg korištenja društvenih mreža tj. svih kojih dostupnih web platformi. 2006. tek je 20% Internet korisnika ispunjavalo svoje profile na društvenim mrežama dok to danas čini više od 40% njih.
Praćenje tzv. digitalnog otiska ostalih korisnika Interneta, ponajprije ljudi koje smo upoznali u prošlosti i prijatelja, također raste s 36% na 46% za prvu skupinu te s 26% na 38% za drugu skupinu u razdoblju od 2006. do danas.

Mladi ljudi u dobi između 18 i 29 godina u nekoliko slučajeva najviše brinu o vlastitoj online reputaciji. Možda ne idu toliko u širinu i službeno, ali svakako brinu o tome što, kada i na koji način dijele s drugima tj. kako će se prezentirati. Ponajprije iz razloga što žele biti prihvaćeni te ne iskakati previše iz mase.
U usporedbi sa starijim korisnicima mlađi više pažnje pridaju popunjavanju profila i općenito imaju manje povjerenja prema mrežama na koje pohranjuju vlastite podatke.

Poduzimaju nužne korake u limitiranju osobnih informacija koje su o njima dostupne online. Oko 44% mladih izjasnilo se na način kako je to spomenuto u prethodnoj rečenici dok tek 33% Internet korisnika u dobi između 30 i 49 godina misli isto ili 25% u dobi između 50 i 64 godine tj. 20% starijih od 65 godina.
Mijenjaju postavke privatnosti. 71% korisnika društvenih mreža u dobi između 18 i 29 godina koristi postavke privatnosti kako bi limitirali što će dijeliti s ostalim korisnicima online.
Brišu (uklanjaju) neželjene komentare. 47% korisnika društvenih mreža u dobi između 18 i 29 godina jednom su ili više puta obrisali komentare koji su drugi korisnici istih društvenih mreža ostavili na njihovim profilima u usporedbi s tek 29% onih u dobi između 30 do 49 godina ili 26% u dobi od 50 do 60 godina.
Brišu (uklanjaju) tagove s pojedinih slika. 41% korisnika društvenih mreža u dobi između 18 i 29 godina barem su jednom uklonili vlastito ime s neke slike koja ih je prikazivala u odnosu na 24% u dobi između 30 i 49 godina tj. njih 18% u dobi između 50 i 64 godine.

Stvoreno je dinamičko okruženje gdje imamo puno mogućnosti, ali i potencijalne opasnosti. Prezentacija svakog korisnika online ovisi o više faktora (znanja, mogućnosti, društvo,…), ali generalno se možemo složiti da je više nego bitno razviti sposobnost prilagodbe. Online reputacija je važna iz nekoliko razloga: 44% Internet korisnika koristilo je tražilice u potrazi za informacijama o osobi koja im je dala savjet, preporuku i sl. Ljudi vole raditi i surađivati s osobama koje brinu o svojoj reputaciji, to rade sustavno i planski. S druge strane kada pojedinac započinje ljubavno-emocionalni odnos velika je vjerojatnost da će upravo na tražilicama pokušati doći do informacija o potencijalnom novom partneru. Čak i susjedi postaju sve znatiželjniji i Vaša ograda im više nije smetnja da provire u Vaš dom.

– U usporedbi s 22% iz 2006. godine danas više od 27% zaposlenih Internet korisnika radi za poslodavca koji se zna prezentirati online bilo da piše blog, aktivno radi na sadržaju službenih ili osobnih web stranica,…
– U usporedbi s 23% iz 2006. godine danas više od 31% zaposlenih Internet korisnika u jednom trenutku koristilo je tražilice u potrazi za informacijama o poslovnim partnerima, kolegama s posla ili poslovnoj konkurenciji.
– U usporedbi s 9% iz 2006. godine danas 16% svih Internet korisnika traži informacije o osobama s kojima su nekada bili u ljubavnom odnosu (vezi).

Korisnici društvenih mreža imaju jasno izražen stav o remećenju njihove online reputacije. Dvije trećine njih u jednom je trenutku izmjenilo opcije privatnosti kako bi spriječili pojedine korisnike da vide njihove osobne informacije što je u velikom broju slučajeva dovelo i do trajnog uklanjanja pojedinih korisnika s liste prijatelja.

– 65% odraslih korisnika društvenih mreža mijenjalo je opcije privatnosti na vlastitim profilima kako bi ograničili koje informacije dijele s drugima online.
– 56% korisnika u jednom je trenutku izbrisalo pojedine kontakte s liste prijatelja dok njih 52% spriječava pojavu pojedinih statusa za pojedine ‘prijatelje’.
– 36% njih brisalo je komentare koje su drugi korisnici ostavljali na njihovim slikama, dok je njih 30% nakon toga brisalo i tagove s dotičnih slika.

Mnogi sve više shvaćaju koristi od dijeljenja pojedinih informacija online:

Povećanje mogućnosti da će Vas netko pronaći online zahvaljujući dostupnim informacijama. 40% Internet kroisnika bilo je kontaktirano od strane osoba s kojima duže vrijeme nisu bili u kontaktu za razliku od 2006. kada je taj postotak iznosio tek 20%.
– 48% odraslih korisnika Interneta slaže se s činjenicom da je danas jednostavnije detaljnije upoznati nove ljude i naučiti više o njima.

S druge strane postoje ljudi čiji posao zahtjeva konstantno pružanje informacija o samima sebi:

– 12% odraslih koji su zaposleni kažu da je online prisutnost nužna za njihov posao tj. da se na taj način moraju pozicionirati. 15% muškaraca kaže da se zahvaljujući poslu moraju dodatno online prezentirati dok to mora činiti tek 7% žena.

Postoje i osobe koje žele biti prepoznate u svojoj struci te sukladno tome prezentiraju se online. Veliki dio njih mora uložiti više truda kako bi pronašli informacije o sebi.

– 63%  korisnika koji traže informacije o sebi i dolaze do njih bez većih problema dok 35% korisnika u tome ima određenih problema i mora uložiti više truda i vremena.
– Tek 31% korisnika ,koji traže informacije o sebi, kaže da zapravo i dolaze do relevantnih informacija na prvim stranicama tražilica dok njih 62% kaže da na prvim stranicama pronalaze informacije o osobama koje imaju identično ime i prezime ili slično ime i prezime.

Loša odnosno negativna iskustva moguća su i online. Većinom su ista vezana uz političare i ostale javne osobe.

– 4% odraslih korisnika Interneta kažu da osobno imaju negativna iskustva online zbog javnog sramoćenja ili lažnih informacija plasiranjih da im naprave štetu. Taj postotak, navodno, nije rastao od 2006.
– 8% ih je zatražilo da im netko ukloni sporne informacije (slike, audio, video, tekst). 82% njih uspješno je u uklanjanju dotičnih sadržaja.

S vremenom, korisnici Interneta zapravo postaju sve manje zabrinuti za količinu informacija koje je moguće o njima pronaći online. Naravno to se tiče korisnika koji već duže vrijeme koriste Internet i upoznati su s osnovama zaštite. Tek 33% korisnika i dalje ostaju zabrinuti za postojanje osobnih informacija online.

Izvor -> How people monitor their identity and search for others online

Najčešće pogreške u poslovnoj komunikaciji na društvenim mrežama

Potaknut skorom Faceokracijom odlučio sam napisati svojevrsni nastavak blog posta pod nazivom ‘Kako uspješno uništiti online reputaciju?‘ s tim da će u ovom blog postu naglasak biti na društvenim mrežama kao što je npr. Facebook.

U današnje vrijeme svaka reakcija, svako mišljenje, stav,… pojedinca može vrlo jednostavno pronaći put do mreže svih mreža gdje u najvećem broju slučajeva ostaje zauvijek. Sve to utječe na Vaš poslovni ili privatni život bilo u negativnom ili pozitivnom smislu.

Na svako mišljenje, stav ili reakciju možete reagirati na dva načina. Prvi je da zadržite kontrolu i slijedite pravila poslovne komunikacije dok je drugi način da sve shvatite osobno, izgubite kontrolu te završite pod lavinom negativnih a često i vulgarnih rečenica.

Morate znati slušati, jer tu sve počinje. Uvijek je tako bilo i uvijek će tako biti. Naravno, to ne znači da morate napisati ‘hvala’ kada vam netko očigledno uništava reputaciju bilo zbog slabe informiranosti, osobnog neslaganja u mišljenjima i stavovima ili je možda tip osobe koja se stalno žali i nikada nije zadovoljna.
Kada vodite blog, kao ja ovaj, onda si možete dopustiti ipak malo ležerniji nastup dok je u poslovnoj komunikaciji ipak potrebno držati se formalnih pravila.
Kako god bilo nema potrebe da se izlažete neugodnostima i nudite onaj drugi obraz kako bi Vas netko još jednom ošamario.

Kako onda odgovoriti na takav sadržaj? – Kao prvo, trebate i morate slušati. Ovaj dio će najbolje shvatiti ljudi koji se profesionalno bave direktnom prodajom (možda Tomislav Car može reći vlastita iskustva!?). Npr. kada Vas nazove ljutiti klijent koji prije svega mora istresti svoje frustracije jedino što možete učiniti je saslušati ga. Bude tu svakakvih izljeva ljutnje, gnjeva, frustracija, ali dok to ne prijeđe na osobnu, agresivnu ili prijeteću stranu podnošljivo je. U trenutku kada klijent kaže sve što je imao za reći Vaše je da mu ponudite rješenje tj. da zajedno dođete do njega. Od nezadovoljnog do zadovoljnog klijenta obično Vas dijeli tek nekoliko rečenica. Na Vama je izbor kako ćete reagirati. U trenutku klijentova nemira morate biti glas razuma ma koliko to bilo teško jer jednostavnije je prijeći na osobnu razinu i uzvratiti frustracijama.

Nakon ovog ‘kratkog’ uvoda evo nekoliko koraka koje NE treba poduzeti kako bi se znali nositi s negativnim komentarima na društvenim mrežama.

Sve ignorirajte!

Ovo je vjerovatno jedna od najvećih grešaka koju možete napraviti. Kritika, pogotovo ako je pozitivna, daje Vam ono što Vam niti jedno istraživanje ne može dati – direktno, nedvosmisleno i jasno izražava potrebe, želje i zahtjeve klijenata. Ovdje nema statističke pogreške. Kada kritika nije pozitivna ili ,da se bolje izrazim, utemeljena nema potrebe da previše angažirate ali svakako je potrebno napisati svoju stranu priče (objektivno, informativno, novo, jasno, svrsishodno).

Odgovorite na apsolutno svaku kritiku!

Ovo je već druga greška koju možete napraviti i vrlo jednostavno se dolazi do nje. U nastojanju da svima date do znanja kako ste vidjeli i ‘prihvatili’ kritiku može se dogoditi da pažnju usmjerite samo na taj dio komunikacije. Ne zahtjeva svaka kritika odgovor, analizu ili poseban angažman. Nemojte dopustiti da odgovori na kritike budu jedini oblik komunikacije s klijentima.

Uvijek, svugdje i stalno prijetite!

Ako ugledate sadržaj koji nije utemeljen, u kojemu su iznesene neistine, sadržaj koji nikako ne prikazuje stvarno stanje stvari nema potrebe da se time previše zamarate, a pogotovo da prijetite osobi koja je to objavila. Komentari i kritike rijetko su strogo osobne naravi pa ih tako trebate i shvatiti. Razum iznad emocija u ovom slučaju puno će Vam pomoći.

Usmjerite pažnju na negativno!

Većina ljudi kada krenu odgovarati na komentare pažnju usmjere na one negativne. Što se događa kada pažnju usmjerite na negativnu stranu komunikacije – točno, zaboravljate na pozitivu i ona ostaje prazna i ostavlja prostor za još više sadržaja kojeg nikako ne želite. Zadržite balans i ne dopustite da negativno prevlada nad pozitivnim. Pokušajte biti konstruktivni.

Shvatite to osobno!

Jasno je da kada se suočavate s velikom količinom negativnih komentara teško je zadržati zdrav razum i ne shvatiti sve osobno, ali ako želite kvalitetno raditi na online reputaciji morate se držati dalje od emocija i prihvatiti se činjenica. Postoji mogućnost da ste pretjerano osjetljivi – tada jednostavno prepustite posao nekome tko zna što radi i može to objektivno sagledati.

Zaboravite na poštovanje i povjerenje koje ste dobili od klijenta!

Ovo je izravna posljedica prevelike okupacije negativnim komentarima. Povremeno sve više zaboravljate tj. smanjujete komunikaciju s onima koji su motor Vašeg poslovanja. Povjerenjem i poštovanjem klijenta ne možete upravljati kao što je to slučaj s online reputacijom. Zbog toga morate redovito obraćati pažnju na sve one klijente koji potiču Vaše poslovanje. Opet se vraćam na direktnu prodaju i kako je Tomislav Car jednom napisao ‘ Nemojte prodati oglas i onda zaboraviti na stare kupce.‘.

Ono što Vam mora biti jasno je da ćete tu i tamo raditi greške unatoč svoj sili priprema koje poduzimate kako do njih ne bi došlo. Perfekcionizam možete koristiti kao pojam, ali ne se voditi za njim kao jedinim ispravim putem jer tada se ništa neće činiti kao dovoljno dobro.

Foto: https://www.calingual.com/benefitsofbilingualism/

Moj Internet i ja

Moj Internet i ja

Nakon što ste osigurali osobno računalo vrijeme je da se spojite na Internet. Neovisno hoćete li predstavljati sebe kao osobu, neki proizvod ili uslugu, možda svoj alter ego – bitno je imati kontrolu nad tim radnjama. Ako niste poduzeli sve potrebne mjere da biste se osigurali od neželjenih posljedica moguće je da svakog trenutka izgubite kontrolu.

1.) Podatke za pristup Internetu koje ste dobili od davatelja usluga nikada i nikome nemojte davati. Upravo ti podaci obilježavaju vas i za sve što prođe kroz njih smatra se da ste vi odgovorni.

2.) Kvalitetna lozinka ,biti će Vam potrebna za sve aktivnosti na Internetu, kao npr. ‘SliK3_4$’.
— 2.1 – Pazite gdje upisujete lozinku! Kada ste posjetili određenu web lokaciju provjerite njezinu ispravnost pregledom naziva linka jer twitter nije isto što i tvitter.

3.) Poželjno je da imate više e-mail adresa. Osnovna klasifikacija – za obitelj, rodbinu i prijatelje, za poslovne partnere, za prijavu na razne web servise. U slučaju da Vam netko preuzme kontrolu nad mailom nećete izgubiti sve kontakte. Ukoliko koristite besplatne mail servise ,kao npr. Gmail, poželjno je da ondje ne čuvate mailove sa važnijim podacima.
— 3.1 – Ne ostavljajte svoju mail adresu svugdje jer vrlo lako može završiti u kolekciji nekog spamera.

4.) Društvene mreže. Ondje ste u prvom planu vi, a tek onda vaši proizvodi ili usluge koje promovirate. Stavite samo one podatke (slike, adrese, tekstove, komentare,…) za koje ste sigurni da neće negativno utjecati na vas danas, sutra ili za 10 godina.
— 4.1 – Blogovi su također skupina online medija na kojima se može puno toga saznati o Vama iako koristite pseudonim. Određene osobne teme neka ostanu samo vaše.
— 4.2 – Forumi i ostali web servisi. Obratite pažnju na izbor nadimka, i prije objave svake pojedine poruke razmislite što želite time postići. Da bi htjeli trošiti svoje vrijeme na sudjelovanje, diskusiju morate imati cilj, nemojte besciljno lutati i pisati samo da se piše jer nad većinom takvih poruka kasnije nećete imati nikakvu kontrolu ma koliko neugodne za vas bile.

5.) Komunikacija s drugim korisnicima Interneta je nužnost i potreba no i tu postoje zamke jer nisu svi onakvi kakvima se predstavljaju. Osobna ili poslovna komunikacija dvije su različite stvari, ali im je zajedničko jedno – neka tema razgovora bude poznata samo vama i sugovorniku. Nepotrebno je da javno izlažete temu razgovora koja se kasnije može izvući iz konteksta ili krivo interpretirati.

6.) Prije ili kasnije biti će vam potrebni određeni sadržaji kojih na Internetu ima u svim količinama i oblicima. Ovdje morate biti dodatno oprezni jer neželjenim downloadom možete ugroziti sve do sada postignuto.

7.) Povijest surfanja je jedna od stvari za koju korisnici misle da se vidi samo na Internetu kada ostave komentar na određenom blogu, forumu ili društvenom servisu, ali nije tako. Povijest surfanja vidljiva je svima koji imaju pristup vašem računalu i kada niste na Internetu zato je poželjno da to svakodnevno brišete.

Moguće je pratiti svaki vaš korak na Internetu, koristite sve što želite i na način koji vam najviše odgovara ali budite spremni stajati iza svakog od tih koraka.