Pravo na zaborav – Google feat. Europski sud pravde

Odluka Europskog suda pravde koja kaže da Google na zahtjev fizičke osobe, u određenim okolnostima, mora ukloniti sporne informacije iz rezultata pretraživanja na prvu se čini kao rješenje svih problema svima onima koji žele neke informacije o sebi trajno obrisati. Da to nije tako jednostavno moći ćete vidjeti u nastavku.

Nedugo prije odluke Europskog suda objavio sam tekst pod naslovom ”Zašto Google neće obrisati stranicu koja vam se ne sviđa” koji vam može poslužiti kao uvod u temu.

Prije su ljudi kako bi došli do vašeg telefonskog broja morali znati u kojoj ulici živite kako bi nazvali 988 i mogli zatražiti vaš broj, a danas je dovoljno da znaju vaše ime i prezime kako bi iz bilo kojeg dijela svijeta došli do vas i pronašli o vama više nego mislite da je to moguće čak i prije nego vas odluče kontaktirati.

Prema Googleu, pravo na zaborav moguće je konzumirati kada objavljeni podaci više nisu aktualni, narušavaju privatnost, zastarjeli su, irelevantni i kao takvi više nisu u interesu javnosti. Ljudi s godinama mijenjaju svoj izgled, osjećaje, načine razmišljanja i sl. te imaju pravo živjeti svoj život bez da ih neki nevini period iz prošlosti prati do kraja života.

Međutim, kada su u pitanju javne osobe ovo pravo nije moguće konzumirati!? Posebno u slučaju kriminalnih radnji. Zapravo kada su u pitanju kriminalne radnje čak nije niti potrebno da se radi o javnoj osobi kako bi Google s velikom vjerojatnošću odbio zahtjev.

However, inasmuch as the removal of links from the list of results could, depending on the information at issue, have effects upon the legitimate interest of internet users potentially interested in having access to that information, the Court holds that a fair balance should be sought in particular between that interest and the data subject’s fundamental rights, in particular the right to privacy and the right to protection of personal data. The Court observes in this regard that, whilst it is true that the data subject’s rights also override, as a general rule, that interest of internet users, this balance may however depend, in specific cases, on the nature of the information in question and its sensitivity for the data subject’s private life and on the interest of the public in having that information, an interest which may vary, in particular, according to the role played by the data subject in public life. – Court of Justice of the European Union PRESS RELEASE No 70/14

Pravo na zaborav - Google feat. Europski sud pravdeViše pitanja nego odgovora

Problem teritorijalnosti – kakve koristi od propisa koji uvjetuje micanje podataka iz rezultata pretraživanja nacionalne tražilice koja pokriva određeno geografsko područje kada živimo u vremenu u kojemu Internet ne poznaje granice. Pravo na zaborav može ići u tri smjera – na nacionalnoj razini, EU razini ili globalno. Sve tri razine dovode u sukob fizički i logični prostor tj. fizičke i logičke granice koje netko mora odrediti.

Sukob prava na zaborav i sukob na pristup informacijama – osoba A želi ukloniti određeni sadržaj dok osoba B želi imati mogućnost pristupa tom sadržaju kako bi mogla donijeti najbolju odluku za sebe.

Informacija od javnog interesa nasuprot informacijama koje interesiraju javnost – nije lako odrediti koje su to informacije od javnog interesa i one kao takve ostaju u rezultatima pretraživanja nasuprot informacijama koje javnost u nekom trenutku zanimaju, a koje ne moraju istovremeno biti i od javnog interesa te mogu biti uklonjene iz rezultata pretraživanja.

Relevantnost sadržaja – teško je odrediti relevantnost sadržaja ako se ne zna u kojem je kontekstu objavljen i za koju svrhu taj sadržaj kasnije može biti tražen pomoću tražilica. Sadržaj opet može postati (i)relevantan ovisno o okolnostima. Može li informacija koja je jednom postala irelevantna opet postati relevantna?

Algoritmi ili ljudi? – tko odlučuje koji sadržaj ukloniti iz rezultata pretraživanja, a koji ne. Algoritam to može učiniti brže, ali čovjek točnije?

Ova pitanja tiču se nekoliko strana uključenih ovom odlukom: osoba o kojoj su objavljene informacije i koja želi ukloniti te informacije, vlasnik medija na kojemu su objavljene informacije koji želi imati taj sadržaj na svojim web stranicama, tražilica koja živi od indeksiranja sadržaja i želi ga imati što više, korisnici tražilice tj. javnost koja pretražuje te informacije kako bi donosile neke odluke i zaključke, te Agencija za zaštitu osobnih podataka, Vrhovni sud i Europski sud pravde koji ne stvaraju ili objavljuju takve informacije, ali imaju moć odlučiti kako će s njima postupati ostale uključene strane.

Pravo na zaborav - Google feat. Europski sud pravde Najbolji način za borbu protiv neželjenog sadržaja je redovita objava novog sadržaja. Google, u ovom trenutku i ovom odlukom, ne može sporne informacije učiniti da nestanu s Weba i prema tome pravo na zaborav zapravo je žmirenje na jedno oko. Ako netko želi naći neku informaciju o vama on će to i učiniti neovisno o Googleovom pravu na zaborav.

Savjetodavno vijeće

O pravu na zaborav puno se raspravljalo i upravo iz razloga da se donese najbolja odluka osnovano je Savjetodavno vijeće koje raspravlja o svim aspektima odluke Europskog suda. Namjera je postići ravnotežu između prava osobe da bude zaboravljena i prava javnosti na pristup informacijama. Održano je sedam višesatnih rasprava i svakom novom bi se odgovorilo na neka pitanja i otvorila mnoga koja bi ostala neodgovorena.

Pravo na zaborav – Google feat. Europski sud pravde

Možda ne možete pobjeći od prošlosti, ali možete izabrati kakva će vam biti digitalna budućnost.

Prema vašem mišljenju, koje informacije bi Google trebao zadržati, a koje zaboraviti?

Zašto Google neće obrisati stranicu koja vam se ne sviđa

Google ne želi glumiti policajca niti birati strane. Prema tome, koliko god se vama vaš zahtjev činio opravdanim i koliko god vi kao osoba A imali dokaz da je ono što o vama piše osoba B neistinito Google se uopće ne želi dovesti u poziciju da mora birati strane jer bi u tom slučaju morao saslušati i osobu B i naravno da bi na kraju jedna strana ostala nezadovoljna. Svjesni ste do čega bi takva praksa dovela. Google bi praktični trebao imati poseban odjel koji bi se bavio takvim pritužbama. To bi posebno bilo izraženo u slučajevima kada stranica koju želite da Google ukloni nije očiti spam i koja ne krši neki zakon tj. po zahtjevu suda. Da ne bude zabune, ne briše se samo sadržaj koji je o nekome objavila druga osoba nego je sve više slučajeva kada osoba želi obrisati sadržaj koji je sama objavila, a to su najčešće slike. Uostalom čak i da Google uvede praksu uklanjanja svih stranica koje mu njegovi korisnici prijave iz bilo kojeg razloga to opet ne znači ništa jer te stranice i dalje ostaju na webu pošto ih Google može ukloniti jedino iz svog indeksa tj. ne može ih obrisati na izvornom mjestu njihove objave što znači da ti podaci i dalje postoje na webu te su dostupni putem drugih tražilica tipa Bing, Yahoo i dr.

Zašto Google neće obrisati stranicu koja vam se ne sviđa?

Što u slučaju kada je Google vlasnik servisa (Blogger, YouTube, Street View,…) na kojemu se sadržaj nalazi?

Tada je situacija malo drugačija jer Google u tom slučaju ima direktan utjecaj na sadržaj i može raditi sa svojim servisima što god želi. Prema tome ako ste nešto loše pronašli u nekom Picasa albumu slika, na Blogeru ili na bilo kojem Google servisu imate veće šanse da će vam Google pomoći. Kako Google ima stvarno puno usluga i servisa neću sada pisati upute kako prijaviti sadržaj za neke od njih jer bi to bilo gubljenje vremena i skretanje s teme. Siguran sam da ćete i sami pronaći potrebne forme za prijavu u slučajevima kada vam to bude trebalo.

Pokretanje sudskih postupaka košta

Oslanjanje na sudove mnogima gasi ikakve šanse za brisanjem sadržaja. Male tvrtke i pojedinci, a takvih je najviše, teško da si mogu priuštiti oslanjanje na sudove i vođenje sudskih parnica pogotovo u slučaju zahtjeva za uklanjanjem sadržaja koji je u nekoj sivoj zoni tj. ne krši direktno zakon. Uostalom, čak i da neka tamo stranica nekim svojim dijelom krši neki od zakona teško je za očekivati da bi to nekom inercijom išlo službenim putem bez podizanja tužbe od strane fizičke ili pravne osobe kojoj taj sadržaj šteti.

Kaže se da s velikom moći dolazi i velika odgovornost pa bi i Google, s obzirom da ima stvarno veliku moć, možda i mogao nešto poduzeti po ovom pitanju.

Što učiniti kada ‘guglate’ svoje ime i prezime i vidite rezultat koji vam se ne sviđa?

Pretpostavljam da ste svi upisivali svoje ime i prezime u Google tražilicu i sa zanimanjem gledali što će se od rezultata pojaviti. Nervozno iščekivanje ovdje je svima, manje ili više, zajedničko. Međutim, kada se rezultati konačno pojave moguća su tri scenarija. U ovom ću se blog postu baviti zadnjim scenarijem (3).

1.) Zadovoljni ste rezultatima i niste iznenađeni. Sve što vidite od rezultata je pozitivno i nemate ništa protiv toga da takve rezultate vidi bilo tko od vaše obitelji, prijatelja, poznanika, poslovnih partnera i dr. Autor ste većine sadržaja prikazanih rezultata te imate direktnu kontrolu nad njim. Gasite tab u web pregledniku i nastavljate s ostalim aktivnostima.

2.) Gledate rezultate i niste sigurni što da mislite. Osim profila na Facebooku koji je maksimalno zaključan nemate drugih izvora nad kojima imate kontrolu. Većina rezultata nema nikakvu vrijednost. Ime vam se prikazuje na nekoliko web foruma među popisom osoba koje su dobitnici neke nagradne igre. U opasnosti ste da završite u sljedećoj kategoriji ukoliko netko odluči objaviti kakav negativan komentar o vama.

3.) Neugodno ste iznenađeni. Niste niti znali da postoji toliko rezultata vezanih uz vas. Svoje ime i prezime niste nigdje navodili niti u kakvom kontekstu, ali je netko to učinio umjesto vas i time ste dovedeni u podređeni položaj. Ok, pronašli ste jedan rezultat iz srednjoškolskih dana koji je normalan za te godine, ali vam je pomalo neugodno i htjeli biste ga ukloniti. Ne želite da takve rezultate vide vaši prijatelji, poslovni partneri i dr. Možda tek krećete u lov na svoje prvo radno iskustvo i sigurno će poslodavac ili poslovni partner provući vaše ime kroz Google tražilicu. Pitate se – Što Google može učiniti za mene?

Što učiniti kada ‘guglate’ svoje ime i prezime i vidite rezultat koji vam se ne sviđa?

Za početak, Google je svjestan činjenice da će njegovi korisnici povremeno htjeti ukloniti neželjene ili zastarjele informacije iz rezultata pretraživanja te je ponudio set usluga upravo za to. Nešto sam o tome već objavio pod naslovom ‘Kako ukloniti podatke iz Google rezultata pretraživanja?‘. Vaš zahtjev za uklanjanjem nekog rezultata mora imati dobre temelje, a koji se tiču toga da kontaktirate vlasnika sporne web stranice i/ili autora spornog sadržaja te zamolite da se isti modificira ili ukloni. Tada možete čekati da Google ponovno indeksira tu stranicu koja će tada biti osvježena novim podacima ili možete posegnuti za sljedećim alatima iz Googleove ponude kako bi ubrzali proces:

1.) Uklanjanje sadržaja (Upotrijebite ovu stranicu da biste podnijeli zahtjev za uklanjanje stranice ili web-lokacije iz Googleovih rezultata pretraživanja.) – daje vam mogućnost da odmah nakon što je vlasnik sporne web stranice i/ili autor spornog sadržaja napravio željene izmjene prijavite link kako bi ga Google brže provjerio i ponovio indeksiranje. Ovaj postupak ne morate prolaziti ako sadržaj nije uklonjen ili modificiran jer će Google takav zahtjev odbiti.

2.) Alati za webmastere – ovo koristite na web stranicama nad kojima ste stekli pravo vlasništva te ih možete u potpunosti ukloniti ili modificirati po želji. Google će vam ponuditi puno kvalitetnih informacija na osnovu kojih možete birati smjer u kojemu želite ići. Alati za webmastere nešto su što ne smijete ignorirati kada imate svoju web stranicu. Jednostavno, kvalitetno, brzo i besplatno – to će vam pružiti alati za webmastere.

3.) Zahtjev za uklanjanje stranice iz privremene memorije – koristite kada je sporni sadržaj modificiran ili uklonjen, ali se i dalje pojavljuje kao dio privremene memorije. Svima poznati ‘Google page cache’ tada će odbaciti staru verziju arhive te preuzeti i prikazati novu.

4.) Uklanjanje osobnih podataka – iako je u današnje vrijeme gotovo nemoguće neki podatak zadržati sasvim osobnim zbog eksponencijalnog rasta broja objava potaknutih sve većom dostupnošću raznih uređaja stalno spojenih na Internet to ne mora značiti da želite svoje osobne podatke dati svima na uvid. Google će vam ovdje opet savjetovati da prvo kontaktirate vlasnika web stranice na kojoj se neki vaš podatak nalazi i zamolite ga da isti ukloni. Ako vaša zamolba nije urodila plodom tada se obratite Googleu putem četiri trenutno dostupne forme na dnu stranice.

Što god učinili od ranije navedenog vaš dio posla je što se toga tiče gotov i tada preuzima Google. Ako ste zadovoljili njegove kriterije nema razloga da vaš zahtjev ne bude odobren.

Ono što nakon svega trebate učiniti je aktivno raditi na stvaranju sadržaja na web lokacijama nad kojima imate kontrolu. Ako želite mogu nešto više o tome napisati u idućem blog postu, a do tada pročitajte sljedeće: Dominacija na tražilicama i jačanje reputacije pomoću kvalitetnog sadržaja, Zašto imati osobne web stranice?, Kreiranje i održavanje online reputacije putem foruma.

Kako bi uvijek bili u toku o svim podacima koji vas zanimaju, a dio su ponuđenih rezultata pretraživanja svakako koristite Google upozorenja tj. Me on the Web.

Jeste se upravo ‘guglali’? Što kažete na rezultate, jesu ok ili bi moglo i bolje? Koliko često to radite?

Dosadna statistika o online reputaciji

Online reputacija i aktivnosti vezane uz nju polako postaju svakodnevica većini korisnika Interneta, posebno onih mlađih. Dok jedna grupa korisnika pažljivo bira što će, gdje i na koji način prezentirati druga grupa ima otvoren pristup prema dijeljenju osobnih informacija. Tražilice i društvene  mreže tu imaju glavnu ulogu u izgradnji online reputacije i mnogi korisnici postupno usvajaju pravila zaštite privatnosti što se može vidjeti iz ranije spominjanih slučajeva koji se tiču Facebooka.

Uslijed svega toga javljaju se trendovi koji pokazuju povećanje aktivnosti na području online reputacije:

Monitoring online reputacije putem tražilica porastao je s 47% (2006.) na > 57% što znači da konstantno raste broj Internet korisnika koji pomoću tražilica dolaze do informacija o samima sebi.
Aktivnosti u održavanju online reputacije odnosno online identiteta također rastu uslijed sve većeg korištenja društvenih mreža tj. svih kojih dostupnih web platformi. 2006. tek je 20% Internet korisnika ispunjavalo svoje profile na društvenim mrežama dok to danas čini više od 40% njih.
Praćenje tzv. digitalnog otiska ostalih korisnika Interneta, ponajprije ljudi koje smo upoznali u prošlosti i prijatelja, također raste s 36% na 46% za prvu skupinu te s 26% na 38% za drugu skupinu u razdoblju od 2006. do danas.

Mladi ljudi u dobi između 18 i 29 godina u nekoliko slučajeva najviše brinu o vlastitoj online reputaciji. Možda ne idu toliko u širinu i službeno, ali svakako brinu o tome što, kada i na koji način dijele s drugima tj. kako će se prezentirati. Ponajprije iz razloga što žele biti prihvaćeni te ne iskakati previše iz mase.
U usporedbi sa starijim korisnicima mlađi više pažnje pridaju popunjavanju profila i općenito imaju manje povjerenja prema mrežama na koje pohranjuju vlastite podatke.

Poduzimaju nužne korake u limitiranju osobnih informacija koje su o njima dostupne online. Oko 44% mladih izjasnilo se na način kako je to spomenuto u prethodnoj rečenici dok tek 33% Internet korisnika u dobi između 30 i 49 godina misli isto ili 25% u dobi između 50 i 64 godine tj. 20% starijih od 65 godina.
Mijenjaju postavke privatnosti. 71% korisnika društvenih mreža u dobi između 18 i 29 godina koristi postavke privatnosti kako bi limitirali što će dijeliti s ostalim korisnicima online.
Brišu (uklanjaju) neželjene komentare. 47% korisnika društvenih mreža u dobi između 18 i 29 godina jednom su ili više puta obrisali komentare koji su drugi korisnici istih društvenih mreža ostavili na njihovim profilima u usporedbi s tek 29% onih u dobi između 30 do 49 godina ili 26% u dobi od 50 do 60 godina.
Brišu (uklanjaju) tagove s pojedinih slika. 41% korisnika društvenih mreža u dobi između 18 i 29 godina barem su jednom uklonili vlastito ime s neke slike koja ih je prikazivala u odnosu na 24% u dobi između 30 i 49 godina tj. njih 18% u dobi između 50 i 64 godine.

Stvoreno je dinamičko okruženje gdje imamo puno mogućnosti, ali i potencijalne opasnosti. Prezentacija svakog korisnika online ovisi o više faktora (znanja, mogućnosti, društvo,…), ali generalno se možemo složiti da je više nego bitno razviti sposobnost prilagodbe. Online reputacija je važna iz nekoliko razloga: 44% Internet korisnika koristilo je tražilice u potrazi za informacijama o osobi koja im je dala savjet, preporuku i sl. Ljudi vole raditi i surađivati s osobama koje brinu o svojoj reputaciji, to rade sustavno i planski. S druge strane kada pojedinac započinje ljubavno-emocionalni odnos velika je vjerojatnost da će upravo na tražilicama pokušati doći do informacija o potencijalnom novom partneru. Čak i susjedi postaju sve znatiželjniji i Vaša ograda im više nije smetnja da provire u Vaš dom.

– U usporedbi s 22% iz 2006. godine danas više od 27% zaposlenih Internet korisnika radi za poslodavca koji se zna prezentirati online bilo da piše blog, aktivno radi na sadržaju službenih ili osobnih web stranica,…
– U usporedbi s 23% iz 2006. godine danas više od 31% zaposlenih Internet korisnika u jednom trenutku koristilo je tražilice u potrazi za informacijama o poslovnim partnerima, kolegama s posla ili poslovnoj konkurenciji.
– U usporedbi s 9% iz 2006. godine danas 16% svih Internet korisnika traži informacije o osobama s kojima su nekada bili u ljubavnom odnosu (vezi).

Korisnici društvenih mreža imaju jasno izražen stav o remećenju njihove online reputacije. Dvije trećine njih u jednom je trenutku izmjenilo opcije privatnosti kako bi spriječili pojedine korisnike da vide njihove osobne informacije što je u velikom broju slučajeva dovelo i do trajnog uklanjanja pojedinih korisnika s liste prijatelja.

– 65% odraslih korisnika društvenih mreža mijenjalo je opcije privatnosti na vlastitim profilima kako bi ograničili koje informacije dijele s drugima online.
– 56% korisnika u jednom je trenutku izbrisalo pojedine kontakte s liste prijatelja dok njih 52% spriječava pojavu pojedinih statusa za pojedine ‘prijatelje’.
– 36% njih brisalo je komentare koje su drugi korisnici ostavljali na njihovim slikama, dok je njih 30% nakon toga brisalo i tagove s dotičnih slika.

Mnogi sve više shvaćaju koristi od dijeljenja pojedinih informacija online:

Povećanje mogućnosti da će Vas netko pronaći online zahvaljujući dostupnim informacijama. 40% Internet kroisnika bilo je kontaktirano od strane osoba s kojima duže vrijeme nisu bili u kontaktu za razliku od 2006. kada je taj postotak iznosio tek 20%.
– 48% odraslih korisnika Interneta slaže se s činjenicom da je danas jednostavnije detaljnije upoznati nove ljude i naučiti više o njima.

S druge strane postoje ljudi čiji posao zahtjeva konstantno pružanje informacija o samima sebi:

– 12% odraslih koji su zaposleni kažu da je online prisutnost nužna za njihov posao tj. da se na taj način moraju pozicionirati. 15% muškaraca kaže da se zahvaljujući poslu moraju dodatno online prezentirati dok to mora činiti tek 7% žena.

Postoje i osobe koje žele biti prepoznate u svojoj struci te sukladno tome prezentiraju se online. Veliki dio njih mora uložiti više truda kako bi pronašli informacije o sebi.

– 63%  korisnika koji traže informacije o sebi i dolaze do njih bez većih problema dok 35% korisnika u tome ima određenih problema i mora uložiti više truda i vremena.
– Tek 31% korisnika ,koji traže informacije o sebi, kaže da zapravo i dolaze do relevantnih informacija na prvim stranicama tražilica dok njih 62% kaže da na prvim stranicama pronalaze informacije o osobama koje imaju identično ime i prezime ili slično ime i prezime.

Loša odnosno negativna iskustva moguća su i online. Većinom su ista vezana uz političare i ostale javne osobe.

– 4% odraslih korisnika Interneta kažu da osobno imaju negativna iskustva online zbog javnog sramoćenja ili lažnih informacija plasiranjih da im naprave štetu. Taj postotak, navodno, nije rastao od 2006.
– 8% ih je zatražilo da im netko ukloni sporne informacije (slike, audio, video, tekst). 82% njih uspješno je u uklanjanju dotičnih sadržaja.

S vremenom, korisnici Interneta zapravo postaju sve manje zabrinuti za količinu informacija koje je moguće o njima pronaći online. Naravno to se tiče korisnika koji već duže vrijeme koriste Internet i upoznati su s osnovama zaštite. Tek 33% korisnika i dalje ostaju zabrinuti za postojanje osobnih informacija online.

Izvor -> How people monitor their identity and search for others online

Kako ukloniti podatke iz Google rezultata pretraživanja?

Od samih početaka pisanja ovog bloga redovito mi na e-mail stižu ista pitanja kao npr. ‘Može li se ona stranica ukloniti iz Google rezultata pretraživanja?’, ‘Kako natjerati Google da obriše te stranice?’ i sl. Najčešće se radi o sadržaju koji je usko vezan uz neku osobu i sadržaju koji toj osobi smeta iz bilo kojeg razloga. U redu, znam da je Google tražilica najzastupljenija, ali pojedinci kao da ne shvaćaju da Google nije jedina tražilica i da uklanjanje sadržaja s nje neće riješiti problem.

Ako želite znati što je moguće, a što nije i kako ostvariti barem dio zacrtanog cilja i kada znati da se dalje jednostavno ne može posjetite sljedeći link -> Što učiniti kada ‘guglate’ svoje ime i prezime i vidite rezultat koji vam se ne sviđa?

Prva stvar koju želim razjasniti je da vi kao pojedinac u takvim situacijama možete malo toga učiniti. Pogotovo u slučaju ako stranica koju želite ukloniti nije očiti SPAM, ne sadrži povjerljive osobne podatke ili nešto treće što je lako dokazivo i podliježe nekom od kaznenih ili prekršajnih zakona. Također još jednom ponavljam da uklanjanje stranice iz Google rezultata pretraživanja neće riješiti problem jer će ta ista stranica biti dostupna diljem Internet-a tj. WWW-a (npr. archive.org). Znači, nije Google taj koji uklanja ili ne uklanja određenu web stranicu nego webmaster dotične web stranice.

Potrebno je ostvariti komunikaciju sa webmasterom. Kada se sadržaj ukloni i alat za indeksiranje Google tražilice ponovo posjeti stranicu, podaci se više neće pojavljivati u Googleovim rezultatima pretraživanja.

Angažiranje odvjetnika ili barem savjetovanje s nekim koji je specijaliziran za pitanja informatičke sigurnosti, zaštite podataka i sl. može vam biti od pomoći ako je nedvosmisleno vidljivo da se radi i povjerljivim podacima koji ne bi smjeli biti objavljeni u obliku u kojem su objavljeni.

Nitko ne voli pročitati nešto negativno o sebi (bilo to istina ili laž), ali kada je riječ konkretno o Google tražilici morate biti svjesni činjenice da ako se neka od stranica ne nalazi u prvih 10-20 rezultata to nije u tolikoj mjeri vrijedno pažnje iako se svakom pojedincu čini kao da je upravo njegov slučaj pitanje života ili smrti.

Umjesto da trošite vrijeme, novac i živce na pokušaje uklanjanja neželjenih stranica iskoristite to vrijeme i energiju za isticanje svega onoga što je pozitivno.

Kada bi Google bez posebne provjere išao uklanjati pojedine web stranice iz rezultata pretraživanja mislim da bi bio zatrpan svakojakim zahtjevima i stvar bi izmakla kontroli i baš zbog toga mislim da je potrebna bolja kontrola indeksiranog sadržaja i povećanje utjecaja Web 2.0 zajednice u smislu društvene odgovornosti i uklanjanja stranica koje služe za prijevaru, SPAM, uznemiravanje i sl. Ne moram posebno naglašavati da bi za Google bilo jako loše da počne glumiti policajca i zato je teško odrediti granicu koja bi zadovoljila dvije suprotne strane tj. dva suprotna zahtjeva. Sav će pritisak ići prema Googleu koji će na kraju zbog zahtjeva korisnika morati nešto promijeniti.

Ovdje se samo od sebe postavlja jedno pitanje – što ako je neprimjeren sadržaj lociran na nekom od Google servisa poput Blogger-a ili YouTube-a? Tko je u tom slučaju zadužen za njegovo uklanjanje i koga kontaktirati– Google ili osobu čiji je račun ondje otvoren?

Na kraju – nije zadaća Googlea da bira strane i provjerava sve izvore kako bi u konačnici znao koju stranicu ukloniti nego je zadaća svakog pojedinog korisnika da obrati pažnju s čije web lokacije preuzima i prihvaća sadržaje u bilo kojem obliku (tekst, slika, video, audio,…).

P.S.

Zamislite da neka TV kuća ili radio postaja objavi informaciju koja nije istinita, a tiče se vas. U tom slučaju koga biste kontaktirali dotičnu TV kuću odnosno radio postaju ili TV vodič?