Citati iz knjige “Izvan reda: još 12 pravila za život – Jordan B. Peterson”

Nakon knjige “12 pravila za život” došao je na red i njegov nastavak pod naslovom “Izvan reda: još 12 pravila za život”.

Ova me knjiga nije toliko oduševila. Vjerovatno sam imao puno veća očekivanja.

Nisam se u njoj toliko pronašao niti sam imao osjećaj da se autor obraća meni.

Neke ideje su reciklirane iz prve knjige na način koji mi nije toliko “sjeo”.

U nastavku izdvajam nekoliko citata kao i popis novih 12 pravila.

1. pravilo – nemojte olako kritizirati društvene institucije i kreativna postignuća

1.1. – Međutim, ljudi su društvena bića par excellence i posvuda oko sebe možemo pronaći i mudrost i vodstvo ugrađene u društveni svijet. Zašto se oslanjati na vlastite ograničene sposobnosti da zapamtimo put ili da bismo se znali orijentirati na novom teritoriju kad se možemo osloniti na znakove i putokaze koje su drugi s toliko truda već postavili?

2. pravilo – zamislite tko biste mogli biti i svesrdno tome težite

2.1. – Zadajte si nekakav cilj. Izaberite ono najbolje što trenutno možete zamisliti. Bezglavo se tome posvetite. Putem uočavajte svoje pogreške i zablude, suočavajte se s njima i ispravljajte ih.

3. pravilo – ne skrivajte neželjene stvari u magli

3.1. – Prvo, ako se nešto događa svakoga dana, važno je, a ručak je svakodnevna stvar. … Drugo, ljudi često dopuštaju da navodno sitne iritacije (koje, kako rekoh, nisu sitne ako se stalno događaju) traju godinama, bez komentara ili rješenja.

3.2. – Uostalom, put do Svetoga grala počinje u najmračnijem dijelu šume, a ono što trebate skriveno je tamo gdje najmanje želite gledati.

4. pravilo – uočite da prilike leže tamo gdje su se drugi odrekli odgovornosti

4.1. – Nije dobro biti najstarija osoba na studentskoj zabavi. To je očaj prerušen u ležerno buntovništvo, a s njim dolaze i osjetljiva malodušnost i arogancija. To odiše Nigdjezemskom. Jednako tako, privlačni potencijal talentirana dvadesetpetogodišnjaka bez cilja u tridesetoj počinje izgledati beznadno i patetično, a u četrdesetoj je već odavno premašio rok trajanja. Morate žrtvovati nešto od svoga mnogostrukog potencijala u zamjenu za nešto stvarno u životu. Ciljajte na nešto. Dovedite se u red. Ili snosite posljedice. A koje posljedice? Sva patnja života, bez trunke smisla. Ima li boljega opisa pakla?

5. pravilo – ne činite ono što mrzite

5.1. – Ako se zbog onoga što radite impulzivno istresate na druge; ako vam ono što radite podriva motivaciju da idete naprijed; ako i zbog onoga što radite i zbog onoga što ne radite osjećate prijezir prema samom sebi i prema svijetu (što je još gore); ako vam se zbog načina na koji živite teško buditi ujutro s vedrinom i radošću; ako vas muči snažan osjećaj da ste sama sebe izdali – onda možda ignorirate taj tihi, mali glas jer ste skloni misliti da na njega pozornost obraćaju samo slabi i naivni.

6. pravilo – napustite ideologije

6.1. – Put ressentimenta put je iznimne ogorčenosti. To je dobrim dijelom posljedica nastojanja da neprijatelja radije tražimo vani nego unutra. Primjerice, ako je problem bogatstvo, a bogate vidimo kao razlog postojanja siromaštva i svih drugih problema u svijetu, onda su bogati nužno neprijatelji – poistovjećuje ih se sa samim zlom i njegovim demonskim utjecajem na psihu i društvo. Ako je problem moć, onda oni koji imaju bilo kakvu vlast predstavljaju jedini uzrok sve patnje u svijetu. Ako je problem muževnost, onda sve muškarce (ili čak sam koncept muškoga)treba napasti i obezvrijediti. Takva podjela svijeta na druge kao đavle i nas kao svece opravdava sebeljublje i mržnju, a to su neophodne sastavnice za moral ideološkoga sustava.

7. pravilo – dajte sve od sebe barem u jednoj stvari i vidite što će se dogoditi

7.1. – Ciljajte. Gađajte. Sve je to dio sazrijevanja i discipline, sve je itekako vrijedno i dragocjeno. Ako ni da što niste usredotočeni, sve će vas mučiti. Ako nemate jasan cilj, nemate što činiti i nemate ništa iznimno vrijedno u životu, zato što vrijednost podrazumijeva vrednovanje opcija i žrtvovanje onih nižih u korist onih viših.

7.2. – Puno je bolje postati nešto, nego ostati bilo što i ne postati ništa.

8. pravilo – jednu sobu u svojoj kući nastojte učiniti što ljepšom

8.1. – Teško je nešto učiniti lijepim, ali je itekako vrijedno truda. Ako nešto u životu učinite istinski lijepim – barem jednu stvar – to znači da ste uspostavili vezu s ljepotom. Potom taj odnos možete početi širiti i na druge elemente svoga života i svijeta.

9. pravilo – ako vas progone stare uspomene, zapišite ih, pažljivo i u cijelosti

9.1. – Moramo se prisjećati svojih iskustava i iz njih izvlačiti pouke. U suprotnom ostajemo u prošlosti, a onda nas opsjedaju uspomene, muči nas savjest, cinični smo zbog gubitka onoga što je moglo biti, ne možemo si oprostiti i ne možemo prihvatiti izazove i tragedije s kojima se suočavamo. Moramo se prisjećati sebe samih, inače ćemo patiti proporcionalno svojem neznanju i izbjegavanju. Moramo iz prošlosti prikupiti sve ono što smo izbjegli. Moramo rasvijetliti svaku propuštenu priliku. Moramo se pokajati za svoje promašaje, razmišljati o pogreškama, postići ono što smo trebali postići i dovesti se u red.

10. pravilo – planirajte i marljivo održavajte romantiku u svojoj vezi

10.1. – Ako želite dugoročno sačuvati romantiku s partnerom, morate imati širu strategiju koja će obuhvatiti cijelu vašu vezu. Ma kakva ta strategija bila, uspjeh će joj ovisiti o vašim pregovaračkim sposobnostima. Za pregovaranje je potrebno da i vi i osoba s kojom pregovarate najprije znate što svatko za sebe treba (i želi) – te da i o jednom i o drugom otvoreno razgovarate.

10.2. – Ne uspijete li odrediti što želite, vaš će nesretni partner morati pogađati što vam se sviđa, a što ne – i vjerojatno ćete ga nekako kazniti ako pogriješi. Uostalom, s obzirom na sve ono što biste mogli željeti – a ne želite – gotovo je sigurno da će pogriješiti. Zbog toga ćete imati razlog kriviti ga – barem implicitno, barem neverbalno, možda i nesvjesno – jer mu nije dovoljno stalo da primijeti ono što ni vi sami niste spremni primijetiti. Mislit ćete, odnosno osjećati (i bez svjesnoga razmišljanja) ovako: “Da me zbilja voliš, ne bih ti trebao govoriti što bi me usrećilo.” To nije dobra strategija za sretan brak.

10.3. – Uostalom, život se uglavnom i sastoji od stvari koje se rutinski ponavljaju. Ili ćete pregovaranjem utvrditi tko je odgovoran za svaku od tih dužnosti ili ćete se zauvijek natezati oko njih neverbalnim borbama, tvrdoglavošću, šutnjom i napola ostvarenim pokušajima “suradnje”. Vaša se romantična situacija od toga neće baš popraviti. Zbog toga je od ključne važnosti da u svojoj kućnoj ekonomiji udarite čvrste temelje svemu što se tiče vođenja domaćinstva.

10.4. – Možda ćete se trebati posvađati na stotine puta. Desetke puta sigurno. No to su svađe sa svrhom, a svrha je raspravljati sve dok se ne pronađe rješenje nakon kojega više neće biti potrebno svađati se oko isstoga problema. Prema tome, cilj je mir, kojega nema bez pregovaranja, a to zahtijeva predanost koja je dovoljno snažna da možete izdržati ozbiljne i velike sukobe.

11. pravilo – nemojte postati ogorčeni, podmukli ni oholi

11.1. – Osim toga, ne možete pobjeći od sebe, a to nije šala. Odlugovlačite, lijeni ste, lažete i činite zlo i sebi i drugima. S obzirom na sve što se utorilo protiv vas, nije ni čudo da se osjećate kao žrtva: kaos, nemilosrdna sila prirode, tiranija kulture i zloća vaše vlastite naravi.

11.2. – Zapravo, mislim da opravdano možemo reći kako ogorčenost i kompleks žrtve često nalazimo kod ljudi kojima je odveć lako u životu, kod onih koji su razmaženi i imaju lažno visoko samopouzdanje.

12. pravilo – budite zahvalni usprkos patnji

12.1. – Prema tome, potpuni slom nakon gubitka voljene osobe više nalikuje izdaji preminuloga negoli dokazu naše ljubavi prema njemu zato što samo umnažamo posljedice te kobne katastrofe. Samo narcisoidni egocentrik može poželjeti da njegovi voljeni beskonačno pate nakon što on umre. Puno je bolje pokazati snagu pred licem smrti – bolje je i za osobu koja umire i za one koji za njom ostaju.