Tomislav Stanković

Čitajući razne tekstove na temu predstavljanja na Webu te iz iskustva komuniciranja s osobama koje su se različito predstavljale složio sam dvije krajnosti koje jedna drugu nužno ne moraju isključivati.
Iako je nezahvalno generalizirati, upravo je to bilo potrebno kako bi se tema istaknula od sebi sličnih.

U čovjekovoj je prirodi da želi biti prepoznat, poštovan i s osjećajem pripadnosti i važnosti te samim time pri dolasku na Web odlučuje se u kojem smjeru želi graditi vlastitu online prisutnost te shodno tome brendiranje ide u oba smjera- kako u korištenju osobnog imena tako i u korištenju pseudonima.

Brendiranje je neizbježno i samo je pitanje koliko idete u dubinu i širinu vlastitih online poslovno-privatnih aktivnosti. Kako se aktivnosti povećavaju tako raste i značaj brendiranja te ono postaje izraženije.

Primjer br. 1 – Kada se na svakom novom forumu i pri svakoj novoj registraciji koristite istim pseudonim to je također brendiranje jer želite biti prepoznati kao ‘xy’ s ‘onog foruma’.

Primjer br. 2 – Popularni aXXo koji je djelovao od 2005. do 2009. stekao je ‘ime’ svojim radom na besplatnoj distribuciji DVD izdanja filmova. Iako se nije predstavljao imenom i prezimenom postao je svojevrsni brend i stekao reputaciju pouzdanog izvora kvalitetnih filmskih izdanja.

Jedan od najvećih strahova jest da će netko ukrasti ili zloupotrijebiti naš identitet. Ako imamo masku, možemo djelovati bez straha te se upravo iz straha stvaraju maske koje će nas predstavljati.

Pseudonim

Pseudonim jest lažno, drugo ime pomoću kojega se neka osoba predstavlja s ciljem zatajivanja svog pravog identiteta ili kao način da se osoba predstavi u drugom svjetlu ili za razbijanje predrasuda oko podrijetla ili pripadnosti pojedinom spolu. -Wikipedia-

ZA: Bez ‘realne koristi’ na život ili financije ne želite otkriti pravo ime tj. vlastiti unificirani identitet. Nećete se odreći komocije da svakome kažete što ga ide bez dlake na jeziku jer znate da ste zaštićeni i da nećete snositi posljedice svojih aktivnosti. Vidite svoj budući uspjeh u nekoj drugoj niši i ne želite da vas netko poveže s trenutnim aktivnostima (MLM, xxx stranice, MFA (Made for AdSense) stranice, prodaja e-mail adresa,…) i time kompromitira novi identitet. Ne želite da kasnije itko zna čime ste se bavili, ali si ne postavljate pitanje – zašto se sada bavim aktivnostima kojih ću se kasnije sramiti? Uspješno izbjegavate posljedice negativne reputacije jer za svaku aktivnost imate drugi pseudonim i ako koji ‘zapne’ ostavljate ga i stvarate novi. Stidljivi ste i nesigurni što se tiče nastupa prema drugima, ne želite da vas se kao osobu osuđuje ili ružno govori/piše o vama. Možete stvoriti svojevrsni misterij oko toga tko ste zapravo i time si osigurati više prometa na stranicama. Na poslu vam ne daju da se javno eksponirate te pomoću pseudonima štitite posao, prihode i obitelj.

Nisu, naravno, svi anonimni komentari uvredljivi. Neki se ne potpisuju jer ne žele da njihovi šefovi ili susjedi znaju za njihove političke stavove, životna opredjeljenja, za to što misle o svom poslu, poslodavcima, državi, političkom sistemu. Nemaju što kriti, ali jednostavno vole privatnost koju im je internet svih prošlih godina omogućavao. -NoviList-

PROTIV: Stječete značajan ugled i kredibilitet i želite pokrenuti novi posao s novim pseudonimom ili pak s osobnim imenom te dolazite do problema nemogućnosti prenošenja ranije stečenog ugleda i kredibiliteta tj. reputacije na novi identitet što vas dovodi u poziciju da svaki put morate krenuti ispočetka, od nule. Započinjete s online prodajom, imate proizvode tj. usluge, ali kupci su nepovjerljivi jer smatraju da nešto skrivate, ne vjeruju vam i odlaze. Dopustili ste kupcima da znaju što kupuju, ali ne i od koga kupuju. Otežano vam je stvaranje povjerenja prema kupcima i korisnicima. Postaje im jasno da želite samo njihov novac bez da im nudite barem minimalnu dozu sigurnosti da znaju s kime surađuju. Vaše se riječi ne uzimaju dovoljno ozbiljno. Spriječeni ste u stvaranju jačih poslovnih veza u offline svijetu.

Bez poznavanja pošiljatelja poruke, vrijednost i najbolje poruke drastično opada. Jedan mali primjer: Vic o Židovima ispričan od jednog Židova drugome može biti smiješan, ali ista šala ako ju jedan nacist ispriča drugome, može biti neukusna. -pollitika-

Pod anonimnošću često se kriju nečasni motivi, ona daje i lažnu hrabrost pa omogućuje da se ide protiv činjenica, da se vrlo svjesno obmanjuje i, naposlijetku, da se vrijeđa. -NoviList-

Osobno ime i prezime

ZA: Stojite iza svojih riječi i djela. Smatrate da su pogreške sastavni dio osobnog i profesionalnog života te ih se ne sramite niti imate potrebu skrivati tko ste ili što radite. Vaše stranice imaju veći kredibilitet jer posjetiteljima svojim likom dajete dašak svoje osobnosti. Veze/kontakti s ljudima prate vas svakodnevno, uživate u povezivanju i razmjeni znanja, iskustava, mišljenja,… Svojim aktivnostima koje je lako pratiti otvorili ste si put prema poslovnim ponudama. Klijenti i poslodavci vam se javljaju i dobijate jasnu potvrdu svoje vrijednosti čime vam se jača reputacija kao zalog za buduće aktivnosti. Pri stvaranju novog projekta koristite ranije stečenu reputaciju i tako osiguravate (početni) kapital bilo da se radi o novcu, količini posjetitelja na stranicama ili u obliku podrške prijašnjih partnera, suradnika i kolega.

S druge strane, ne smijemo zaboraviti ni to da se iza uglađenih, potpisanih i tobože politički korektnih tekstova krije isti onaj rasizam koji pronalazimo u manje dotjeranim osvrtima “donjeg doma”. Ljudi su ponekad najneiskreniji upravo onda kada iza svojih rečenica moraju stati imenom i prezimenom. Svoje će riječi vagati i razmišljati o tome kako će ih javnost percipirati. -Index-

PROTIV: Ponekada se previše samocenzurirate i previše vremena trošite na razmišljanje što, kada i gdje napisati/objaviti. Podaci o vama lako su dostupni i mogu se iskoristiti protiv vas. Greške ne možete sakriti i morate naučiti živjeti s njima unatoč činjenici da će se ponavljati u budućnosti i da ćete biti osuđivati za neke od aktivnosti. Nemate mogućnost krenuti ispočetka. Riskirate da vas određeni posao ili osoba poslovno ‘uništi’ na način da postane gotovo nemoguće vratiti se bez poljuljanog kredibiliteta. Koliko god željeli i radili nešto korisno s namjerom da drugima svojim iskustvom i radom olakšate njihov život i rad nailazit ćete na negativne komentare kojima će vas konkurencija ili ljubomorni pojedinci pokušati srušiti ili barem usporiti što vam u konačnici može oduzeti poprilično energije.

Pogledajte samo primjer domaćih ili svjetskih zvijezda koji su u mladosti snimali pjesme, reklame, serije, filmove i sl. zbog kojih im je sada neugodno, međutim to nije ništa što će ih sputavati dalje u životu nego dio njihovog karaktera i dio njihovog bića koji ih je doveo tu gdje jesu. Da su živjeli u strahu i da u startu nisu radili na tim aktivnostima pitanje je dali bi danas uopće postojali na način na koji postoje.

—

Zaključak

Istina je vjerojatno negdje između gore opisane dvije krajnosti. Anoniman nastup ili pak nastup s osobnim imenom samo po sebi ne mora biti nešto posebno loše ili dobro nego su djela koja činimo ono što zaokružuje priču i shvaćanje vlastitih aktivnosti te odnosa nas prema okolini i okoline prema nama.

Bilo da koristite osobno ime ili pseudonim brendiranje je neizbježno jer ono jednostavno ide uz povećanu aktivnost. Tako se stvara reputacija i svaki upis koji spominje vaše ime ili pseudonim vas zapravo brendira – to je dvosjekli mač – jer komentari mogu biti kako pozitivni tako i negativni. Zastupnici korištenja pseudonima ovo će iskoristiti kao minus protiv korištenja osobnog imena jer ne žele biti pogođeni negativnim komentarima međutim, ako ste osoba koju pogađaju svačije riječi, skloni ste burnom i nepromišljenom reagiranju ili jednostavno živite u strahu da netko o vama ne napiše nešto negativno morate biti svjesni činjenice da vas pseudonim u tom pogledu ne može zaštiti jer ste vezani uz njega, vi ste on, vi ste jedno i samim time negativnost će vas stići. Upravo zato postoji polje koje se tiče monitoringa online reputacije kako bi doskočilo tom izazovu.

Korištenje peudonima ne može vas zaštititi od uzdrmanog ega ako ste takav karakter. Primjer vam također mogu biti burne rasprave na forumima gdje se pišu ‘teške riječi’ i ‘do krvi’ brane vlastiti stavovi, mišljenja i uvjerenja što znači da unatoč tome što nitko ondje ne zna tko ste vi zapravo osjećate potrebu braniti se jer ste srasli s tim identitetom kojeg ste stvorili, postali ste jedno.

Zatražio sam mišljenja nekolicine kolega kako bi se čitava priča zaokružila i dobila subjektivnu notu.

Internet je prvi omogućio pojedincima da anonimno komuniciraju sa drugim ljudima. Prisjetimo se samo IRC-ova i drugih oblika chatova, mnogi su se skrivali iza pseudonima, nadimaka i gradili reputaciju na njemu. Nažalost, nisu svi na internetu sa dobrim namjerama, stoga zlouporaba se oduvijek pojavljivala. Prije uvođenja Facebook komentara na portale, sami portali su imali problem sa anonimnim komentarima. Mnogi su „hrabri“ kada javno iskazuju svoj stav ili mišljenje i pri tome se skrivaju iza nekog pseudonima. Pseudonimi su napravili i problem za pravosuđe jer osobe koje su bile vrijeđane od strane anonimaca na internetu, nisu mogle iste tužiti za klevetu. Pojavom Facebooka, postaje se transparentnije, a ono što je najvažnije, tvrtke su koriste social recruiting kao novu metodu pronalaska novih zaposlenika, i ukoliko koristite svoje pravo ime i prezime, potrebno dobro razmisliti što i kako komentirate. Prema novim podacima, 65% tvrtki je pronašlo nove zaposlenike na društvenim mrežama, a 1 od 5 kompanija koristi društvene mreže za istraživanje o kandidatima. Stoga, vrlo je teško reći što je bolje, pseudonim ili ime i prezime, osobnog sam mišljenja da možete dobro miksati i jedno i drugo. Na hobijskim forumima i sličnim mjestima, koristite pseudonime, na društvenim mrežama, blogovima i „javnim“ nastupima koristite ime i prezime. Morate biti svjesni da što više radite, i što ste više transparentniji i javni, time otvarate veće mogućnosti da vas anonimci (neprijatelji, konkurencija ili jednostavno zli ljudi) vrijeđaju i napadaju. Internet je omogućio da svatko barem na kratko osjeti slavu, pa makar i u virtualnom obliku. – Željko Riha

Ukratko, za profesionalno korišćenje interneta kao kanala komunikacije moje mišljenje jeste da je potrebno koristiti puno ime na Webu. U drugim slučajevima, sve zavisi od afiniteta pojedinca. – Dragan Varagić

Kako je u ovakvoj temi nemoguće dati nekakav generalni zaključak koji bi obuhvatio sve stavove i prakse zanima me – kakvo je vaše mišljenje? Ostaje li zapravo sve stvar osobnog odabira, osim u slučaju poslovne komunikacije?

Za one koji žele znati više:
-> Transparentnost vs. Anonimnost – infografika
-> 5 Reasons to Blog Anonymously (and 5 Reasons Not To)
-> My Name Is Me – Be yourself online
-> Osobno ime (forum rasprava)
-> Anonimnost vs. transparentnost

Google je nedavno lansirao ‘novi’ alat za upravljanje online reputacijom ili ga kao takvog (novog) želi predstaviti. Očita je njihova namjera da se još više povežu s korisnicima koji će im dati relevante podatke o onome što ih stvarno zanima i o čemu žele više znati, a do čega moraju doći putem Google Profila i na taj način možda se više početi zanimati za te profile ispunjavanjem praznih polja jer i Google želi znati više.

Naziv “Me on the Web” služi tome da alat približi korisnicima koji se mogu lakše poistovjetiti s tim nazivom nasuprot Google Alertsu koji je zapravo temelj svega i koji je obogaćen već postojećim svojstva (kao npr. Uklanjanje sadržaja iz Google rezultata pretraživanja) , samo su ovoga puta objedinjena kao cjelina kojom definirate svoju online prisutnost.

Realno gledajući tu nema nove tehnologije, nema novog softvera, nema nove usluge,… To je samo još jedan način da aktivirate Google Alerts koji je do sada većini korisnika bio stran.

“Me on the Web” tvrdi da vam može pomoći u nastojanju da aktivno upravljate bilo kakvim osobnim podacima na Webu (ime i prezime, broj telefona/mobitela, kućna adresa,…), ali jasno je da isto možete napraviti i s podacima svojih susjeda, poslovnih partnera i sl. – baš kao što se isto može napraviti direktno putem Google Alertsa.

Neki od nas, koji smo i do sada pridavali pažnju vlastitoj online reputaciji već koristimo Google Alerts, te za nas u ovom ‘novom’ alatu nema ničega novoga. Sve što smo postavili do sada nema potrebe dodatno modificirati, osim u slučaju da se netko uspavao te sada dobio dodatnu inspiraciju za postavljanjem novih upozorenja (Alertsa).

Međutim, ako do sada niste koristili Google Alerts onda je “Me on the Web” pravo otkriće za vas i siguran sam da ćete od sada drugačije gledati na svoju online prisutnost.

Ostavljam prostor da se “Me on the Web” razvije u nešto više od ovoga što je sada, ali trenutno ne postoji dovoljno čvrst temelj da se ovaj alat predstavlja kao novost jer je više kao nadogradnja (upgrade) već postojećeg rješenja.

Sastavni dio strategije jačanja online reputacije je stvaranje novog te zadržavanje starog pozitivnog i neutralnog sadržaja uz eliminaciju negativnog sadržaja.

U ovom postu je naglasak na sadržaju koji se priprema za objavu na Web lokacijama nad kojima nemate kontrolu, koje nisu Vaše niti direktno vezane uz osobu, tvrtku ili brend kao subjekt sadržaja.

Tražilice vole novi sadržaj, žele ga što prije indeksirati i hoće imati sve. To znači da im ga morate učiniti dostupnim svakodnevno, pri tom izbjegavajući slijedeće greške.

Autor sadržaja. (Sadržaj piše te njime manipulira bilo tko)

Ovo je početak izabrane strategije i ako on bude loš doći će do još većih problema kao što su – pisanje samo da bi se napisalo, objava sadržaja bez vrijednosti u pogrešno vrijeme i na pogrešnom mjestu ili možemo reći u neprimjereno vrijeme na neprimjerenom mjestu. Dati bilo kome da u pauzama između sebi svojstvenih radnih zadataka piše sadržaj koji će obilježiti budućnost Vašeg osobnog i poslovnog razvoja nije nešto što želite isprobati. Copywritteri postoje s razlogom i ako želite najbolje angažirajte najbolje.

Susjedov mali, između serije instalacija Windowsa, ponudio se napisati Vam desetke tekstova jer u školi dobija samo petice iz zadaćnica. Ne!

Pisanje samo da bi se napisalo.

Konzumenti će prije ili kasnije shvatiti da sadržaj nema vrijednost te će ga kao takvog vezati uz subjekt teme odnosno isti će početi izbjegavati. Kada je sadržaj napisan da zadovolji osnovne kriterije (nov, informativan, pravovremen, istinit) za pretpostaviti je da neće imati veliki feedback dok će u suprotnom loš sadržaj izazvati negativne reakcije. Svaki konzument čitajući prezentirani sadržaj troši svoje vrijeme – ne dopustite da vrijeme koje će biti uloženo u čitanje Vašeg bude uzaludno. Objava sadržaja bez vrijednosti neće polučiti očekivani uspjeh ako pri objavi (tekstualnih, audio i video materijala) prvenstveno mislite na tražilice zanemarujući konzumente/čitatelje.

Tekst iz kojega vrišti očaj i potreba za lektorom nije nešto što trebate bilo da ste subjekt dotičnog ili konzument.

Mjesto objave sadržaja. (Objava sadržaja bilo gdje)

Ako ste spremni dočekali prve dvije stavke ova treća može cijelu strategiju vratiti na početak ako se ne shvati ozbiljno.

Stvorili ste 100 kartica teksta, svaka od njih činiti će jedan cjeloviti sadržaj obogaćen slikom, audiom i videom, te ga sada želite učiniti dostupnim tražilicama no prije nego ga i konačno objavite morate odlučiti gdje ćete to napraviti. Da ne biste imali dodatne gubitake što se vremena tiče trebate znati na kakvoj vrsti stranica možete očekivati kakvu vrstu korisnika i njihovih reakcija te se tome prilagoditi. I web stranica na kojoj predstavljate sadržaj ima svoju reputaciju i kredibilitet, provjerite slaže li se s Vašom strategijom. Prije objave bilo kakve vrste sadržaja na bilo kojoj Web lokaciji bitno je provjeriti tko iza nje stoji, kakvih se pravila morate pridržavati pri objavi, postoje li negativni stavovi vezani uz dotiču i sl.

Kvalitetna kartica teksta objavljena na tek stvorenom blogu na nekom lokalnom blog alatu je pucanj u prazno.

Vrijeme objave sadržaja. (Objava sadržaja bilo kada)

Ciljana grupa kojoj ste prilagodili sadržaj ima svoj stil življenja i konzumacije sadržaja koji žele čitati odmah i bez odgode. Nije svejedno objavljujete li sadržaj ponedjeljkom, kada unaprijed odvajaju svoje vrijeme i planiraju vlastiti angažman za konzumaciju sadržaja, ili petkom kada je već popustila pažnja te su misli usmjerene na nadolazeći vikend i/ili blagdane. Čak i da konzument ne očekuje sadržaj bitno je da ga ponudite kao jedan od izbora. Tada će svako za sebe procijeniti želi li ga ili ne, ali bitno da je tu.

Vijest da u petak počinjete seriju povoljnih instrukcija iz matematike za studente znajući da već u ponedjeljak imaju ispit nije nešto što će usrećiti kako studente kojima je podatak prekasno prezentiran tako ni Vas koji nećete ostvariti zacrtane financijske prihode.

Vrijeme je za pregled trendova koji nas očekuju na polju online reputacije.

Dostupnost Interneta, uređaja kojima se spajamo na Internet kao i jednostavnost korištenja društvenih mreža i svih ostalih Web servisa daju nam neslućene mogućnosti. Poslovni subjekti toga će najviše postati svjesni jer su im ulozi i rizik jako veliki. Više neće biti dovoljno da tvrtke stvaraju razne brendove kao bi na tržište ušli s nečim novim odnosno iz početka, jer će korisnici tih usluga ili proizvoda uslijed jednostavnog pronalaženja informacija lako povezati koja tvrtka stoji iza kojeg brenda. U slučaju da neka tvrtka ima snažne temelje stvaranje novog brenda biti će olakšano dok se ne dokaže njegova specifičnost i kvaliteta, ali ako je temelj tvrtke uzdrman to će već biti malo teže zbog nepovjerenja potrošača koji će također imati sve veće mogućnosti izbora gdje će i koliko svojeg novca potrošiti.

Osnovno je za shvatiti da će se sve više podataka naći na Webu kao posljedica lošeg upravljanja i arhiviranja. Uslijed toga sve će više tvrtki trpiti posljedice takvih akcija pošto će još više ljudi ,nego što je to bio slučaj prošle godine, imati pristup tim podacima. Popravak takve vrste kvara neće biti jednostavan. Prije bi se moglo reći ‘ovo je naših 15 minuta srama’ dok se već danas tih 15 minuta može pretvoriti u 15 sati, dana, godina ili u čitavu vječnost (govoreći u smislu vijeka trajanja poduzeća). Da sve ne bi bilo tako strašno kao što se na prvi pogled čini važno je držati se nekih osnovnih pravila te imati konkretan plan akcija koje će biti korištene u slučaju kompromitirane reputacije. Nije pitanje: Hoće li do toga doći? -Nego je pitanje: Kada će doći? Treba djelovati brzo, a to je nemoguće postići bez unaprijed osmišljenog plana.

Tzv. ‘Vraćanje sustava‘ (Termin sam uzeo iz OS-a Windows i kao takvog ćete ga jednostavnije shvatiti i prihvatiti) biti će sve češće korišteni termin u poslovnim krugovima. Sve više direktora postaje svjesno značenja online reputacije te polako uviđaju koje su to Web lokacije gdje im se u pitanje dovodi poslovanje pa i sama njihova direktorska kompetencija. Shodno tome, isti će ti direktori doći specijaliziranim tvrtkama i pojedincima sa zahtjevom da se reputacije tvrtke ili pojedinca jednostavno vrati u stanje prije napada. Ovo je svakako nova niša koju se može gledati i pratiti.

Online sukobi u kojima će se napadati nečija online reputacija će imati sve jači intenzitet i biti će sve češći s širenjem dostupnosti Interneta i društvenih mreža kao osnova koji svima daju za pravo da izraze svoje mišljenje o svemu u bilo koje vrijeme i na bilo kojem mjestu – bilo da se radi o za to specijaliziranim web stranicama, forumima ili novootovrenim blogovima od strane samih pojedinaca pa čak i statusa na društvenim mrežama koje i sam Google od nedavno bolje rangira i pretražuje. Doći će do sve većeg i jačeg formiranja manjih i većih online zajenica koje će kontinuirano raditi na uzdrmavanju temelja nečije online reputacije bilo to opravdano ili ne. WikiLeaks je tu samo jedan od primjera.

Eric Schmidt (Google CEO) dao je naslutiti nešto što će postati stvarnost, možda ne ove godine ali u idućih nekoliko godina svakako. Naime, kada pojedinac dođe u 21. godinu starosti imati će mogućnost promjene imena kako bi na taj način ‘poništio’ ranije akcije i udaljio se od nepotrebnih i ishitrenih komentara koje je kao pojedinac u nekom periodu života objavio. Mišljenja sam, te se ovdje slažem s mišljenjem techcrunch-a, da ta igra s imenom nema smisla, nego bi to trebalo biti izvedeno na drugačiji način. Tražilice će biti sve sposobnije te im promjena imena neće predstavljati značajnu prepreku da sve podatke objavljene od strane pojedinca vežu upravo uz njegova imena, ma koliko ih on koristio. Kako god bilo ova tema će biti aktualna kroz 2011. godinu.

Direktori će nakon što shvate važnost online reputacije sve više koristiti sve dostupne alate da promoviraju sebe i tvrtku. Društvene mreže, ako već nisu, postati će im sastavni dio svakodnevice i dnevne rutine. Svjedočit ćemo sve većem broju korporativnih blogova svih oblika od klasičnih pisanih do video blogova. Tim tempom je moguće očekivati i porast greškom objavljenih podataka koje će plasirati sami direktori uslijed određene razine neznanja i nerazumijevanja funkcioniranja svih tih kanala komunikacije. Tako će community management dobiti još više na važnosti.

10 najboljih, 10 najgorih, prvih 10, zadnjih 10,… lista svih vrsta također će biti sve više. Tvrtke će putem tih lista dati sve od sebe da uhvate što je moguće bolju poziciju i na taj način da se istaknu od konkurencije. Oni koji ne budu imali kvalitetu koja će stajati iza prve pozicije na listi koristit će ostale dostupne metode, a jedna od njih je i stvaraje top lista tvrtki s najgorim radnim uvjetima, tvrtki koje ne poštuju prava žena i sl.

Kako je životno osiguranje ušlo na velika vrata isto tako će i osiguranje reputacije. Na taj način će se direktori i članovi nadzornih odbora zaštititi od tužbi malih dioničara koji bi za lošu reputaciju uslijed bilo kojeg faktora mogli tužiti tvrtku i ljude koji ju vode kao direktno odgovorne za takvo stanje. S druge strane tvrtke će imati mogućnost naplate od strane osiguravajućih kuća kao se zaključi da je npr. pala prodaja zbog negativne reputacije.

Ne preostaje nam ništa drugo nego čekati 2012. da jedni drugima možemo reći – rekao/la sam ti.

Online reputacija i aktivnosti vezane uz nju polako postaju svakodnevica većini korisnika Interneta, posebno onih mlađih. Dok jedna grupa korisnika pažljivo bira što će, gdje i na koji način prezentirati druga grupa ima otvoren pristup prema dijeljenju osobnih informacija. Tražilice i društvene  mreže tu imaju glavnu ulogu u izgradnji online reputacije i mnogi korisnici postupno usvajaju pravila zaštite privatnosti što se može vidjeti iz ranije spominjanih slučajeva koji se tiču Facebooka.

Uslijed svega toga javljaju se trendovi koji pokazuju povećanje aktivnosti na području online reputacije:

- Monitoring online reputacije putem tražilica porastao je s 47% (2006.) na > 57% što znači da konstantno raste broj Internet korisnika koji pomoću tražilica dolaze do informacija o samima sebi.
- Aktivnosti u održavanju online reputacije odnosno online identiteta također rastu uslijed sve većeg korištenja društvenih mreža tj. svih kojih dostupnih web platformi. 2006. tek je 20% Internet korisnika ispunjavalo svoje profile na društvenim mrežama dok to danas čini više od 40% njih.
- Praćenje tzv. digitalnog otiska ostalih korisnika Interneta, ponajprije ljudi koje smo upoznali u prošlosti i prijatelja, također raste s 36% na 46% za prvu skupinu te s 26% na 38% za drugu skupinu u razdoblju od 2006. do danas.

Mladi ljudi u dobi između 18 i 29 godina u nekoliko slučajeva najviše brinu o vlastitoj online reputaciji. Možda ne idu toliko u širinu i službeno, ali svakako brinu o tome što, kada i na koji način dijele s drugima tj. kako će se prezentirati. Ponajprije iz razloga što žele biti prihvaćeni te ne iskakati previše iz mase.
U usporedbi sa starijim korisnicima mlađi više pažnje pridaju popunjavanju profila i općenito imaju manje povjerenja prema mrežama na koje pohranjuju vlastite podatke.

- Poduzimaju nužne korake u limitiranju osobnih informacija koje su o njima dostupne online. Oko 44% mladih izjasnilo se na način kako je to spomenuto u prethodnoj rečenici dok tek 33% Internet korisnika u dobi između 30 i 49 godina misli isto ili 25% u dobi između 50 i 64 godine tj. 20% starijih od 65 godina.
- Mijenjaju postavke privatnosti. 71% korisnika društvenih mreža u dobi između 18 i 29 godina koristi postavke privatnosti kako bi limitirali što će dijeliti s ostalim korisnicima online.
- Brišu (uklanjaju) neželjene komentare. 47% korisnika društvenih mreža u dobi između 18 i 29 godina jednom su ili više puta obrisali komentare koji su drugi korisnici istih društvenih mreža ostavili na njihovim profilima u usporedbi s tek 29% onih u dobi između 30 do 49 godina ili 26% u dobi od 50 do 60 godina.
- Brišu (uklanjaju) tagove s pojedinih slika. 41% korisnika društvenih mreža u dobi između 18 i 29 godina barem su jednom uklonili vlastito ime s neke slike koja ih je prikazivala u odnosu na 24% u dobi između 30 i 49 godina tj. njih 18% u dobi između 50 i 64 godine.

Stvoreno je dinamičko okruženje gdje imamo puno mogućnosti, ali i potencijalne opasnosti. Prezentacija svakog korisnika online ovisi o više faktora (znanja, mogućnosti, društvo,…), ali generalno se možemo složiti da je više nego bitno razviti sposobnost prilagodbe. Online reputacija je važna iz nekoliko razloga: 44% Internet korisnika koristilo je tražilice u potrazi za informacijama o osobi koja im je dala savjet, preporuku i sl. Ljudi vole raditi i surađivati s osobama koje brinu o svojoj reputaciji, to rade sustavno i planski. S druge strane kada pojedinac započinje ljubavno-emocionalni odnos velika je vjerojatnost da će upravo na tražilicama pokušati doći do informacija o potencijalnom novom partneru. Čak i susjedi postaju sve znatiželjniji i Vaša ograda im više nije smetnja da provire u Vaš dom.

- U usporedbi s 22% iz 2006. godine danas više od 27% zaposlenih Internet korisnika radi za poslodavca koji se zna prezentirati online bilo da piše blog, aktivno radi na sadržaju službenih ili osobnih web stranica,…
- U usporedbi s 23% iz 2006. godine danas više od 31% zaposlenih Internet korisnika u jednom trenutku koristilo je tražilice u potrazi za informacijama o poslovnim partnerima, kolegama s posla ili poslovnoj konkurenciji.
- U usporedbi s 9% iz 2006. godine danas 16% svih Internet korisnika traži informacije o osobama s kojima su nekada bili u ljubavnom odnosu (vezi).

Korisnici društvenih mreža imaju jasno izražen stav o remećenju njihove online reputacije. Dvije trećine njih u jednom je trenutku izmjenilo opcije privatnosti kako bi spriječili pojedine korisnike da vide njihove osobne informacije što je u velikom broju slučajeva dovelo i do trajnog uklanjanja pojedinih korisnika s liste prijatelja.

- 65% odraslih korisnika društvenih mreža mijenjalo je opcije privatnosti na vlastitim profilima kako bi ograničili koje informacije dijele s drugima online.
- 56% korisnika u jednom je trenutku izbrisalo pojedine kontakte s liste prijatelja dok njih 52% spriječava pojavu pojedinih statusa za pojedine ‘prijatelje’.
- 36% njih brisalo je komentare koje su drugi korisnici ostavljali na njihovim slikama, dok je njih 30% nakon toga brisalo i tagove s dotičnih slika.

Mnogi sve više shvaćaju koristi od dijeljenja pojedinih informacija online:

- Povećanje mogućnosti da će Vas netko pronaći online zahvaljujući dostupnim informacijama. 40% Internet kroisnika bilo je kontaktirano od strane osoba s kojima duže vrijeme nisu bili u kontaktu za razliku od 2006. kada je taj postotak iznosio tek 20%.
- 48% odraslih korisnika Interneta slaže se s činjenicom da je danas jednostavnije detaljnije upoznati nove ljude i naučiti više o njima.

S druge strane postoje ljudi čiji posao zahtjeva konstantno pružanje informacija o samima sebi:

- 12% odraslih koji su zaposleni kažu da je online prisutnost nužna za njihov posao tj. da se na taj način moraju pozicionirati. 15% muškaraca kaže da se zahvaljujući poslu moraju dodatno online prezentirati dok to mora činiti tek 7% žena.

Postoje i osobe koje žele biti prepoznate u svojoj struci te sukladno tome prezentiraju se online. Veliki dio njih mora uložiti više truda kako bi pronašli informacije o sebi.

- 63%  korisnika koji traže informacije o sebi i dolaze do njih bez većih problema dok 35% korisnika u tome ima određenih problema i mora uložiti više truda i vremena.
- Tek 31% korisnika ,koji traže informacije o sebi, kaže da zapravo i dolaze do relevantnih informacija na prvim stranicama tražilica dok njih 62% kaže da na prvim stranicama pronalaze informacije o osobama koje imaju identično ime i prezime ili slično ime i prezime.

Loša odnosno negativna iskustva moguća su i online. Većinom su ista vezana uz političare i ostale javne osobe.

- 4% odraslih korisnika Interneta kažu da osobno imaju negativna iskustva online zbog javnog sramoćenja ili lažnih informacija plasiranjih da im naprave štetu. Taj postotak, navodno, nije rastao od 2006.
- 8% ih je zatražilo da im netko ukloni sporne informacije (slike, audio, video, tekst). 82% njih uspješno je u uklanjanju dotičnih sadržaja.

S vremenom, korisnici Interneta zapravo postaju sve manje zabrinuti za količinu informacija koje je moguće o njima pronaći online. Naravno to se tiče korisnika koji već duže vrijeme koriste Internet i upoznati su s osnovama zaštite. Tek 33% korisnika i dalje ostaju zabrinuti za postojanje osobnih informacija online.

Izvor -> How people monitor their identity and search for others online

Jedan od najvećih problema u održavanju online reputacije je kontrola nad onim što ljudi govore o pojedincu, tvrtki ili brandu. Tu se javlja problem i dvojba u smislu kako reagirati i treba li uopće reagirati ili jednostavno pustiti ljudima da kažu što imaju za reći i time sve padne u ‘zaborav’ (pod navodnicima jer Internet ne zaboravlja).
Ponekada utjecaj negativnog sadržaja ili negativne rasprave može vrlo brzo zahvatiti sve dijelove društvenih mreža i time u velikoj mjeri umanjiti značaj svih kasnijih nastojanja da se ono pozitivno donekle istakne.

Odakle krenuti?
Kada želite stvoriti homogenu komunikaciju i postići cilj važno je ne manipulirati sadržajem ili ljudima.
Na kraju krajeva cilj poslovne komunikacije i online reputacije je stvoriti pozitivne i dugoročne rezultate što Vam neće poći za rukom ukoliko se služite neistinama i manipulacijom.

Kakvo je stanje danas?
U današnje vrijeme sve je veći broj onih koji idu u smjeru direktne prodaje i paralelno uz primarnu djelatnost pokušavaju stvoriti kakvu takvu online reputaciju što često dovodi do propusta. Za one koji se u tome snađu takav pristup funkcionira dok je većina ipak s druge strane i uspjeh manjine promatra sa pristojne udaljenosti jer ipak kontrola komunikacije, kreiranja sadržaja, odgovaranja na upite, zaključivanja prodaje te mjerenja uspjeha nije posao koji svatko može raditi.

Koji je razlog većine negativnih rezultata?
Razlog većine negativnih rezultata je ranije spomenuta manipulacija. U prvom redu to se odnosi na manipulaciju drugima kroz prezentaciju proizvoda ili usluga na način da se stvarna cijena, količina ili nešto treće ne prikažu vjerodostojno. Time se direktno pogađaju emocije osoba koje sudjeluju u komunikaciji što dovodi do jasnog i nedvosmislenog izražavanja ljutnje, razočaranosti i svega onoga što prati osobu na putu istjerivanja pravde i očekivanja da zna, dobije i koristi istinitu i cjelovitu informaciju (ImamoPravoZnati – Transparency International Croatia).

Što, nakon svega, očekivati?
Odgovor se nametnuo sam od sebe – prestanak komunikacije s ciljanom grupom ljudi. Postupno će nestati njihova volja da uopće sudjeluju u komunikaciji s nekim tko se pokazao kao manipulator. Sve to će biti još više izraženo ako ponavljate jedno te isto, izvlačite se i pokušavate od sebe napraviti žrtvu. Također je moguće očekivati nešto suprotno od izostanka komunikacije, a to je verbalno nasilje.  Jer ako su obje strane nepopustljive u izražavanju vlastitih stavova komunikacija će doći do točke kada se gubi pravi razlog diskusije i stvar prelazi na razinu ranije spomenutog verbalnog nasilja. Jednom kada stvorite ovakvu atmosferu biti će gotovo ili čak u potpunosti nemoguće kontrolirati što se, gdje i na koji način piše. Vrijeme provedeno u ovoj vrsti online nastupa uzaludno je potrošeno i naravno vrlo štetno.

Postoji li rješenje?
Postoji, pod uvjetom da ste uvidjeli greške i odlučili ih ispraviti, a postiže na način da stvorite skupinu sudionika koji će omogućiti konstruktivnu komunikaciju. Tu je važno da počnete od sebe govoreći argumentirano i tako pridobijete određeni dio ciljane grupe  koja će Vam pomoći da razbijete sadržaj u manje skupine i konkretnije odgovorite na svaki dio sadržaja zasebno.
Umjesto da budete manipulativni budite uvjerljivi – razlika je mala i bitna iako se možda čini suprotno.
Ako manipulirate ljudima oni osjete strah, ljutnju i općenito negativne emocije te reagiraju oštro, svim raspoloživim sredstvima i kanalima jer shvate da niste do kraja iskreni i spremni na dijalog. Dok ako ste uvjerljivi  Vi i dalje pokušavate dovesti komunikaciju na Vama zadovoljavajuću razinu, ali koristeći se argumentima i pristupom  ‘nešto dam, da bi nešto i dobio’ stvarate pozitivne osjećaje među ljudima i tijekom vremena pozitivan pristup mora se isplatiti. Dragan Varagić to je odlično sažeo u dijelu blog posta koji govori o pružanju dodatne vrijednosti uz onu standardnu određenu.

Mogu li se ta dva različita pristupa konkretnije objasniti?
Naravno da mogu i to je vrlo jednostavno za shvatiti. Ako se koristite manipulacijom, koja je u ovom blog postu već nekoliko puta spomenuta, nemate temelje za stvaranje emotivne povezanosti sa trenutnim ili budućim korisnikom. Čisto iz razloga što Vaš pristup nije namijenjen pojedincu i težnji da zadovoljite njegove potrebe u tom trenutku vremena nego se usmjeravate prema sebi i pokušavate se zaštititi bez da ste uputili ciljan odgovor.
S druge strane ako ste uvjerljivi, koristite argumente i želite zadovoljiti potrebu korisnika unutar ciljane skupine ljudi tada se stvara emotivna povezanost. Ona će u većini slučajeva biti podsvjesna, ali itekako vidljiva u smirivanju strasti i postizanju zadovoljstva obje strane.

Koji pristup izabrati i kako promatrati rezultate?
Definitivno pristup uvjerljivosti, argumenata, jasnih i nedvosmislenih odgovora te stvaranja emotivne povezanosti s, ponajviše, ciljanom skupinom ljudi. Rezultati se mjere dugoročno i djelomično služe kao indirektna online marketinška kampanja. Jednom kada se uhodate u takav pristup možete se opustiti i promatrati kako ljudi šire dobar glas o Vama, tvrtki ili brandu i sve to pod Vašim nadzorom.

U vrijeme blagdana treba posebno paziti na online reputaciju. Razlog tome je stanje euforije koje obuzima ljude uslijed konzumiranja alkohola ili jednostavno uslijed svih želja, pozdrava i poklona koje primaju i daju. Upravo zbog toga dolazi do objavljivanja podataka za koje nakon što euforija prođe zaključite da nisu bili primjereni i želite sve što bezbolnije ukloniti – koliko god uklanjanje bilo moguće i jednostavno posljedice mogu ostati  trajne jer šteta je već učinjena.

U nastavku pročitajte 15 općenitih činjenica i zakona koji će Vam omogućiti stjecanje uvida u ono što je zapravo online reputacija, što znači i kako se pravilno koristi.

15 činjenica

• Razina opasnosti je vrlo visoka: Čak 67 posto ispitanika smatra da je reputacija njihovih kompanija vrlo ranjiva, a ekonomska kriza dodatno naglašava ovu činjenicu.

• Reputaciju možete (samo donekle) prepoznati na Internetu: Neupitnih 98 posto ispitanika koristi Internet za procjenu reputacije kompanija no tek nešto više od polovice na temelju toga donosi konačne odluke.

• Opreza nikad dovoljno: Većini globalnih rukovoditelja više je stalo do reputacije njihovih kompanija od njihove vlastite. Tek 38 posto ispitanika “googlalo” je vlastito ime u razdoblju od mjesec dana, radi analize vlastitog ugleda.

• Predsjednici i generalni direktori nisu (previše) zabrinuti: Mada svi ispitanici iz redova Predsjednika Uprava i generalnih direktora stalno brinu o reputaciji svojih kompanija, no njihovi podređeni mnogo više brinu o konkretnim prijetnjama kao što su “curenje” informacija ili “badvokati” (bivši djelatnici, nezadovoljni korisnici i drugi koji kritiziraju proizvode i usluge).

• Rukovoditelji imaju “njuh” za reputaciju: Gotovo dvije trećine ispitanika iz redova rukovoditelja koriste Internet za otkrivanje podataka o konkurentima, partnerima i novim radnim mjestima.

• Tradicionalni mediji pouzdaniji su od novih: Televizija, radio i novine znatno više utječu na donošenje odluka o nečijoj reputaciju od web stranica, blogova i društvenih mreža. Dok klasičnim medijima vjeruje 72 posto ispitanika, novim medijima vjeruje njih tek 13 posto.

• Korporativni web je temelj: Najvažniji izvor informacija o kompaniji, smatra čak 99 posto ispitanika, jest korporativni web site.

• Klasičnim “kvariteljima” ugleda pridružuju se moderni: Najveći remetitelj ugleda, smatra 84 posto ispitanika, jesu negativni napisi u medijima, pogotovo u vrijeme krize kada gotovo sve kompanije prikazuju negativne financijske rezultate.

• “Curenje” informacija sve je opasnije: Najveća opasnost za korporativnu reputaciju jesu povjerljive informacije koje su “procurile” na Internetu, smatra 41 posto ispitanika.

• Internet je pravi alat za rušenje ugleda: Web nudi neslućene mogućnosti bivšim djelatnicima, ali i sadašnjima, obzirom na sve veću opasnost od otkaza i smanjenja mirovina. Kritika “iznutra” također je najveća opasnost prema mišljenju 41 posto ispitanika.

• E-mail ne možemo kontrolirati: Čak 87 posto globalnih rukovoditelja priznaje da su pogreškom poslali ili primili barem jednu elektroničku poruku. No nisu sve poruke poslane pogreškom jer je 27 posto ispitanika ustvrdilo da su prosljeđivali privatne poruke trećim osobama.

• Najbolja obrana je komunikacija s djelatnicima: Učinkovit način prevencije jest stalno propitivanje zadovoljstva djelatnika koji rade u tvrtki. Najbolje rješenje jesu zadovoljni djelatnici koji sami pozitivno pišu u tvrtki u kojoj rade.

• Nikada previše opreza: Osim brige o zadovoljstvu djelatnika, najbolji način očuvanja reputacije tvrtke jest monitoring klasičnih medija, tražilica te društvenih medija.

• Rukovoditelji ne doživljavaju blogosferu: Tek 10 posto rukovoditelja u globalnim kompanijama smatra da je potrebno njegovati dobre odnose s najpopularnijim blogerima.

• Treba nam upravljanje online reputacijom: Online Reputation Management (ORM) nova je djelatnost koju u globalnim kompanijama shvaćaju vrlo ozbiljno jer više od 60 posto ispitanika očekuje da će u naredne tri godine postaviti vrlo čvrstu politiku očuvanja reputacije na Internetu.

15 zakona

Kao odgovor na utvrđene činjenice u studiji se navodi 15 pravila bez kojih se ne može učinkovito upravljati reputacijom na Internetu:

• Poduzmite inicijalnu analizu reputacije Vas osobno i tvrtke u kojoj radite.

• Konstantno pratite Vašu online reputaciju u Internetskim medijima.

• Budite aktivni u online zajednici, angažirajte vlastite djelatnike koji su motivirani sudjelovati u društvenim medijima.

• Napravite preventivni reputacijski štit tako da unaprijed plasirate pozitivne informacije o tvrtki.

• Odgovarajte s mjerom, napravite krizni plan za situacije u kojima trebate reagirati odmah, pričekati razvoj situacije ili uopće ne reagirati.

• Budite inline, objedinite nastup u svim dostupnim kanalima, bili oni online ili offline.

• Prepoznajte prijetnje i pripremite worst case scenario, isključite sva iznenađenja.

• Poslušajte svoje djelatnike prije nego što dođu u situaciju da Vas moraju ili žele napasti .

• Pomnožite loše vijesti sa 100 jer online šapat brzo se pretvara u eksploziju.

• Ne zanemarujte blogere, uključite svoje rukovoditelje u online zajednicu.

• Kritički pogledajte vlastite web stranice, kao da ih gleda netko izvan kompanije, primjerice konkurent ili partner.

• Uključite korisnike u gradnju online reputacije, dajte im pravo glasa u procesu razvoja proizvoda i usluga.

• Pripremite pravilnik o ponašanju na društvenim mrežama i upoznajte s njime svoje djelatnike.

• Pratite odlazne mailove koji izlaze iz Vaše tvrtke, prvenstveno zbog mogućnosti povrede intelektualnog vlasništva.

• Pronađite svoje online advokate, komunicirajte sa simpatizerima i tako unaprijed isključite “badvokate”.

(izvor: Robert Gelo & Privredni vjesnik / pojedine stavke su izmjenjene i prilagođene)

Ovaj blog post posvetit ću službenim web stranicama Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera tj. Ekonomskog fakulteta u Osijeku (EFOS) jer kako već znate online reputacija nije rezervirana samo za pojedince nego veliki utjecaj ima na tvrtke, brandove pa i obrazovne ustanove. / trenutno stanje/

Zašto je kvalitetna službena web stranica od tolike važnosti? – Zato što predstavlja ne samo studente nego i apsolutno sve zaposlenike te obrazovne ustanove. Svjedoci smo raznih predrasuda prema Ekonomskim fakultetima, a one se mogu djelomično ublažiti sustavnim radom na svim aspektima koji se tiču fakulteta – jedan od njih je i web stranica.

U nastavku možete vidjeti nekoliko osnovnih parametara na osnovu kojih se gradi online reputacija ove obrazovne ustanove i način kako ih je moguće poboljšati.

Prva stvar tiče se strukture web stranice koja je uvjetovana izborom CMS-a koji je u ovom slučaju Joomla 1.0.x iako je prošlo dosta vremena od kada se dotična verzija CMS-a prestala nadograđivati te je objavljena nova verzija sustava 1.5.x. Naravno da je ova spoznaja negativna jer dovodi do zaključka da ne postoji volja, način, kadar za izvršenje te zadaće. Na kraju krajeva može se organizirati grupa studenata sa pripadajućim znanjem koja bi odradila posao migracije i kasnijeg aktivnog održavanja strukture web stranice.

Osnovni Joomla predložak je sam po sebi nedovoljan za bilo kakve složenije izazove što je ovdje itekako vidljivo. Sadržaj središnjeg stupca je nabacan i tek pozornijim gledanjem moguće je zaključiti koja se informacija tiče kojeg naslova. Na to dolazi i ne korištenje ALT  teksta na slikama koje su sastavni dio svakog od članaka te korištenje jedino bold-a za isticanje važnih pojedinosti.
Ukoliko web stranicu posjetite preko web preglednika Opera u desnom stupcu će se pojaviti dodatan scroll koji će otežati korištenje web stranice, dok će Mozilla Firefox u taj isti stupac ubaciti bespotreban prazan prostor.

Na vrhu desnog stupca možete vidjeti ‘izbor’ između HR i ENG jezika tzv. dvojezičnost. Navodnike koristim jer zapravo nije riječ o izboru jer kada je aktivan ENG jezik web stranica postaje poligon pogrešaka u prvom redu zbog gubitka skoro pola rubrika koje su dostupne na RH jeziku, a onda i zbog informacija koje ne prenose čitavu poruku, više zbunjuju nego informiraju i sl.

Navesti ću samo jedan primjer iz lijevog stupca gdje sadržaj nije ažuriran kroz duži vremenski period (dvije do tri godine), a tiče se Rang liste. Način dolaska do sadržaja pojedinog kolegija prava je avantura za one koji web stranice fakulteta posjećuju prvi put ili prvih nekoliko desetaka puta jer potrebno je u kategoriji ‘Nastavnici’ izabrati podkategoriju ‘Po abecedi’ te onda kliknuti na ime profesora da bi se došlo do novog izbornika koji opet ide u nekoliko razina kao što su ‘Nastava’,’ Radovi’,’ Životopis’,… Ne moram niti napominjati da su neke od pojedinih razina potpuno prazne. Kada bi u nekom idealnom slučaju sav sadržaj bio na svojem mjestu i aktivno ažuriran tada bi trebalo razmisliti o ubacivanju mogućnosti direktnog slanja sadržaja članka na neku od društvenih mreža ,kao npr. Facebook, jer bi na taj način informacije brže stizale do studenata kojima su većinom i namijenjene. Općenito je web stranica jako loše tj. nikako povezana sa Facebookom i Twitterom.

Struktura linkova, unatoč ogromnoj količini dostupnih SEO članaka, ostala je na defaultnoj razini Joomle što više nije dovoljno niti kućnim korisnicima. Korištenje tražilica pri pronalasku potrebnih informacija na web stranici biti će tim načinom dodatno otežano.

Forum je priča za sebe. Pokreće ga PunBB koji je sinonim za asketski pristup što je vidljivo od prvog kontakta s njim. Iako se već neko vrijeme govori kako će forum iz temelja biti promijenjen to nikako da se dogodi što bi uz instaliranje vBulletin-a bilo pravo osvježenje. Također, na forum se nije moguće registrirati bez kontaktiranja administratora što dodatno narušava usability kako foruma tako i web stranice u cjelini. Live chat bi dao dozu ozbiljnosti i želje za pružanjem pomoći posjetiteljima te bi trebalo razmisliti o pokretanju takvog servisa koji bi u realnom vremenu pružao potrebne informacije.

Gore navedene osnove mogu se činiti kao sitnice s čime se mogu djelomično i složiti, ali to su sitnice koje malo po malo razaraju online reputaciju obrazovne ustanove što se može vidjeti kroz međusobne razgovore studenata i posjetitelja.

Nadam se da će ovaj blog post poslužiti kao konstruktivna kritika i pokrenuti stvari na bolje te nudim tehničku i savjetodavnu pomoć ukoliko bude potrebna.

Prije više od pola godine Twitter je uveo novost koja se pokazala kao vrlo dobra za korisnike tj. fizičke osobe kao i tvrtke ili brandove u svrhu monitoringa online reputacije. Dotadašnji tab “replies” postao je “@username” što je olakšalo praćenje poruka za svaki Twitter račun koji Vam je bitan.

Tab “@username” omogućio je praćenje twittowa koji na početku imaju oznaku Twitter računa “@username” kao i onih gdje se ta oznaka nalazi u sredini ili na kraju poruke, što do tada nije bio slučaj. To znači da jednostavno možete pratiti svaki pojedini twitt koji u sebi sadrži Vama bitno korisničko ime kao što ja pratim npr. @tstankovic.

Ova opcija uz Twitter tražilicu nudi brojne mogućnosti praćenje odnosno monitoringa online reputacije.

‘Što je twitter i kako ga koristiti‘ – ako imate nedoumica u vezi sa Twitterom budite slobodni kliknuti na link nakon čega ste spremni za prve korake u redefiniranju online reputacije.

Ako Vam je ipak važnija online reputacija tvrtke ili branda ,na Twitteru, onda su ovo linkovi koje trebate – ‘Poslovni Twitter account i kako ga koristiti‘ | ’Poslovni Twitter račun: Budite oprezni s opcijom blokiranja!‘.

Nakon blog posta o Google Alerts-u vrijeme je za predstavljanje komercijalnog alata za upravljanje online reputacijom. Ono što je Google Analytics za praćenje statistike posjećenosti web stranica to je saidWot za praćenje i upravljanje online reputacijom.

Ako Vi ne možete biti online 24/7/365 saidWot to može i sigurno će postati jedan od najboljih alata za upravljanje online reputacijom tvrtke ili branda koji istovremeno prati slijedeće online platforme : Google search, Yahoo! Search, Technorati, Bing, Afrigator Internet, Facebook, Twitter, MySpace, Bebo, Orkut, Hi 5, Delicious, Digg, Flickr, Wikipedia, YouTube,…

Alat Vam osim praćenja nudi i rankiranje izjava o tvrtki ili brandu ovisno o relevantnosti, autoritetu i statusu online platforme na kojoj se sadržaj nalazi. Time možete kroz određeni vremenski period sustavno pratiti trenutno stanje online reputacije.

Prva stvar koju je potrebno napraviti pri pokretanju saidWot-a je izabrati set ključnih riječi koje će taj alat sustavno pratiti na gore navedenim platformama. Nakon toga ključne riječi se filtriraju po zadanim parametrima poput zaposlenika, branda, usluge,servisa ili događaja između kojih izabirete one potrebne i time smanjujete količinu nepotrebnih informacija. Slijedeća bitna stvar je rankiranje svih sadržaja ovisno o tome jesu li brand ili tvrtka spomenuti u pozitivnom, neutralnom ili negativnom kontekstu. Moram napomenuti da postoji i mogućnost primanja SMS obavijesti o posebno opasnom sadržaju tj. sadržaju koji u sebi sadrži izrazito negativne konotacije. Kasnije Vam ostaje jedino čekati rezultate koje će alat ponuditi i kvalitetno ih obrađivati što neće biti problem uz mnoštvo grafičkih prikaza u obliku grafikona, tablica i sl. koji jasno pokazuju trenutno stanje online reputacije, kakva je ona u odnosu na online reputaciju konkurencije, njezinu vrijednost i nivo.
Sučelje je maksimalno prilagođeno jednostavnom i brzom pregledu svih potrebnih informacija.

Dodatne mogućnosti alata su slanje izvještaja u PDF-u na e-mail, korištenje desktop widget-a ili RSS-a što svakako doprinosti jednostavnosti upravljanja.

Izrazito je važno da na vrijeme uočite sadržaj koji se tiče tvrtke ili branda usko povezanog uz Vas te shodno tome reagirate jer svaka od tih reakcija će sigurno imati utjecaj na daljnje aktivnosti korisnika usluga ili proizvoda.