Online reputacija i aktivnosti vezane uz nju polako postaju svakodnevica većini korisnika Interneta, posebno onih mlađih. Dok jedna grupa korisnika pažljivo bira što će, gdje i na koji način prezentirati druga grupa ima otvoren pristup prema dijeljenju osobnih informacija. Tražilice i društvene  mreže tu imaju glavnu ulogu u izgradnji online reputacije i mnogi korisnici postupno usvajaju pravila zaštite privatnosti što se može vidjeti iz ranije spominjanih slučajeva koji se tiču Facebooka.

Uslijed svega toga javljaju se trendovi koji pokazuju povećanje aktivnosti na području online reputacije:

- Monitoring online reputacije putem tražilica porastao je s 47% (2006.) na > 57% što znači da konstantno raste broj Internet korisnika koji pomoću tražilica dolaze do informacija o samima sebi.
- Aktivnosti u održavanju online reputacije odnosno online identiteta također rastu uslijed sve većeg korištenja društvenih mreža tj. svih kojih dostupnih web platformi. 2006. tek je 20% Internet korisnika ispunjavalo svoje profile na društvenim mrežama dok to danas čini više od 40% njih.
- Praćenje tzv. digitalnog otiska ostalih korisnika Interneta, ponajprije ljudi koje smo upoznali u prošlosti i prijatelja, također raste s 36% na 46% za prvu skupinu te s 26% na 38% za drugu skupinu u razdoblju od 2006. do danas.

Mladi ljudi u dobi između 18 i 29 godina u nekoliko slučajeva najviše brinu o vlastitoj online reputaciji. Možda ne idu toliko u širinu i službeno, ali svakako brinu o tome što, kada i na koji način dijele s drugima tj. kako će se prezentirati. Ponajprije iz razloga što žele biti prihvaćeni te ne iskakati previše iz mase.
U usporedbi sa starijim korisnicima mlađi više pažnje pridaju popunjavanju profila i općenito imaju manje povjerenja prema mrežama na koje pohranjuju vlastite podatke.

- Poduzimaju nužne korake u limitiranju osobnih informacija koje su o njima dostupne online. Oko 44% mladih izjasnilo se na način kako je to spomenuto u prethodnoj rečenici dok tek 33% Internet korisnika u dobi između 30 i 49 godina misli isto ili 25% u dobi između 50 i 64 godine tj. 20% starijih od 65 godina.
- Mijenjaju postavke privatnosti. 71% korisnika društvenih mreža u dobi između 18 i 29 godina koristi postavke privatnosti kako bi limitirali što će dijeliti s ostalim korisnicima online.
- Brišu (uklanjaju) neželjene komentare. 47% korisnika društvenih mreža u dobi između 18 i 29 godina jednom su ili više puta obrisali komentare koji su drugi korisnici istih društvenih mreža ostavili na njihovim profilima u usporedbi s tek 29% onih u dobi između 30 do 49 godina ili 26% u dobi od 50 do 60 godina.
- Brišu (uklanjaju) tagove s pojedinih slika. 41% korisnika društvenih mreža u dobi između 18 i 29 godina barem su jednom uklonili vlastito ime s neke slike koja ih je prikazivala u odnosu na 24% u dobi između 30 i 49 godina tj. njih 18% u dobi između 50 i 64 godine.

Stvoreno je dinamičko okruženje gdje imamo puno mogućnosti, ali i potencijalne opasnosti. Prezentacija svakog korisnika online ovisi o više faktora (znanja, mogućnosti, društvo,…), ali generalno se možemo složiti da je više nego bitno razviti sposobnost prilagodbe. Online reputacija je važna iz nekoliko razloga: 44% Internet korisnika koristilo je tražilice u potrazi za informacijama o osobi koja im je dala savjet, preporuku i sl. Ljudi vole raditi i surađivati s osobama koje brinu o svojoj reputaciji, to rade sustavno i planski. S druge strane kada pojedinac započinje ljubavno-emocionalni odnos velika je vjerojatnost da će upravo na tražilicama pokušati doći do informacija o potencijalnom novom partneru. Čak i susjedi postaju sve znatiželjniji i Vaša ograda im više nije smetnja da provire u Vaš dom.

- U usporedbi s 22% iz 2006. godine danas više od 27% zaposlenih Internet korisnika radi za poslodavca koji se zna prezentirati online bilo da piše blog, aktivno radi na sadržaju službenih ili osobnih web stranica,…
- U usporedbi s 23% iz 2006. godine danas više od 31% zaposlenih Internet korisnika u jednom trenutku koristilo je tražilice u potrazi za informacijama o poslovnim partnerima, kolegama s posla ili poslovnoj konkurenciji.
- U usporedbi s 9% iz 2006. godine danas 16% svih Internet korisnika traži informacije o osobama s kojima su nekada bili u ljubavnom odnosu (vezi).

Korisnici društvenih mreža imaju jasno izražen stav o remećenju njihove online reputacije. Dvije trećine njih u jednom je trenutku izmjenilo opcije privatnosti kako bi spriječili pojedine korisnike da vide njihove osobne informacije što je u velikom broju slučajeva dovelo i do trajnog uklanjanja pojedinih korisnika s liste prijatelja.

- 65% odraslih korisnika društvenih mreža mijenjalo je opcije privatnosti na vlastitim profilima kako bi ograničili koje informacije dijele s drugima online.
- 56% korisnika u jednom je trenutku izbrisalo pojedine kontakte s liste prijatelja dok njih 52% spriječava pojavu pojedinih statusa za pojedine ‘prijatelje’.
- 36% njih brisalo je komentare koje su drugi korisnici ostavljali na njihovim slikama, dok je njih 30% nakon toga brisalo i tagove s dotičnih slika.

Mnogi sve više shvaćaju koristi od dijeljenja pojedinih informacija online:

- Povećanje mogućnosti da će Vas netko pronaći online zahvaljujući dostupnim informacijama. 40% Internet kroisnika bilo je kontaktirano od strane osoba s kojima duže vrijeme nisu bili u kontaktu za razliku od 2006. kada je taj postotak iznosio tek 20%.
- 48% odraslih korisnika Interneta slaže se s činjenicom da je danas jednostavnije detaljnije upoznati nove ljude i naučiti više o njima.

S druge strane postoje ljudi čiji posao zahtjeva konstantno pružanje informacija o samima sebi:

- 12% odraslih koji su zaposleni kažu da je online prisutnost nužna za njihov posao tj. da se na taj način moraju pozicionirati. 15% muškaraca kaže da se zahvaljujući poslu moraju dodatno online prezentirati dok to mora činiti tek 7% žena.

Postoje i osobe koje žele biti prepoznate u svojoj struci te sukladno tome prezentiraju se online. Veliki dio njih mora uložiti više truda kako bi pronašli informacije o sebi.

- 63%  korisnika koji traže informacije o sebi i dolaze do njih bez većih problema dok 35% korisnika u tome ima određenih problema i mora uložiti više truda i vremena.
- Tek 31% korisnika ,koji traže informacije o sebi, kaže da zapravo i dolaze do relevantnih informacija na prvim stranicama tražilica dok njih 62% kaže da na prvim stranicama pronalaze informacije o osobama koje imaju identično ime i prezime ili slično ime i prezime.

Loša odnosno negativna iskustva moguća su i online. Većinom su ista vezana uz političare i ostale javne osobe.

- 4% odraslih korisnika Interneta kažu da osobno imaju negativna iskustva online zbog javnog sramoćenja ili lažnih informacija plasiranjih da im naprave štetu. Taj postotak, navodno, nije rastao od 2006.
- 8% ih je zatražilo da im netko ukloni sporne informacije (slike, audio, video, tekst). 82% njih uspješno je u uklanjanju dotičnih sadržaja.

S vremenom, korisnici Interneta zapravo postaju sve manje zabrinuti za količinu informacija koje je moguće o njima pronaći online. Naravno to se tiče korisnika koji već duže vrijeme koriste Internet i upoznati su s osnovama zaštite. Tek 33% korisnika i dalje ostaju zabrinuti za postojanje osobnih informacija online.

Izvor -> How people monitor their identity and search for others online

Vjerujem da znate što je životopis (CV) i da nekolicina ljudi misli kako oni i jedino oni upravljaju sadržajem vlastitog životopisa. Međutim, u nastavku ću pokazati da to više nije tako jer samom svojom pristutnošću na Internetu upravo pišete vlastiti životopis i svakim danom on sadrži sve više informacija htjeli Vi to ili ne, bilo to Vama drago ili ne.

Ono što napišete u tih nekoliko stranica služi samo kako bi zainteresirali potencijalnog suradnika ili poslodavca kako bi on odlučio detaljnije proći kroz Vaš Google životopis. Ovdje postoje dvije moguće opcije – možete odustati od svakog nastojanja da se Google životopis prati i održava na zadovoljavajućoj razini ili upravo suprotno, uhvatiti se u koštac s velikom količinom informacija kako bi one služile Vama i vodile k cilju.

Može se dogoditi da unatač snažnoj prisutnosti Vaš Google životopis ne odražava sve Vaše sposobnosti ili možda imate često korišteno ime i prezime te se kao pojedinac teško ističete. Prvi problem riješite plasiranjem u medije (news portali, blogovi, forumi, novine,…) svih onih informacija u kojima se jasno vidi što i kako radite, a što se tiče drugog problema ubacite srednje ime ili nadimak koji će Vas izdvojiti iz mase.

Osobno brendiranje (link)
Za početak pronađite web stranice koje sadrže Vaše ime, filtrirajte sadržaj za koji želite da se veže uz Vaše ime i ondje ostavite nekoliko poruka čisto da se vidi što znate i možete. To je prvi korak jer dok dođete do zadnjeg već će dosta ljudi pomoću tražilica doći do tih rezultata pa neka imaju barem tih nekoliko korisnih informacija dok im ne ponudite sve ostalo. Ako postoji mogućnost otvorite korisničke račune na tim stranicama i postavite sadržaj koji ističe Vaša znanja, vještine, hobije, radno iskustvo, ambicije, i sl. te uložite dodatan trud kako bi sve stranice međusobno linkali tj. povezali.
Zakupite domenu koja kao ključne riječi sadrži Vaše ime i prezime jer ta će domena služiti kao izvor svih budućih informacija odnosno sve će početi i završiti na Vašoj osobnoj web stranici.

Društvene mreže (link)
Otvorite profile na važnijim društvenim mrežama kao što su Facebook, Twitter ili MySpace. Sve što trebate uložiti je vrijeme, a možete dobiti jako puno jer Vam društvene mreže daju direktne povratne informacije koje nećete morati tražiti jer će one naći Vas. Profili neka budu poligon za buduće aktivnosti. Osluškujte što Vam drugi korisnici kažu i na osnovu toga stvarajte novi sadržaj i modificirajte postojeći. Kada napišete novi članak na osobnim web stranicama vrijeme je da ga pošaljete na društvene mreže tj. vlastite profile na njima.

Monitoring online reputacije (link)
Za ovakvu vrstu aktivnosti postoje specijalizirani besplatni i komercijalni alati koje morate koristiti kako bi znali što se, gdje i u kojem kontekstu govori o Vama te kako bi primjereno reagirali. Tek ćete ovdje u potpunosti vidjeti što ljudi oko Vas žele, hoće i trebaju kada je u pitanju njima potreban sadržaj za koji misle da im možete, trebate i hoćete dati.

Stvaranje sadržaja (link)
Blog je upravo ono što u ovom koraku trebate. Kvalitetan,zanimljiv i koristan sadržaj uz mudro izabrane ključne riječi su alat koji će zadovoljiti većinu potreba za novim sadržajem. Nakon svakog objavljenog blog posta vrijeme je da isti pošaljete na profile na društvenim mrežama koje ste ranije otvorili i već stekli respektabilan krug ljudi koje zanima što imate za reći.
Sadržaj ne mora biti strogo tekstualni, možete koristiti podcast ili čak snimati i postavljati vlastite video sadržaje na YouTube. Bitno je da sadržaj stigne do krajnjeg korisnika dok su tekst, video ili podcast samo forma koju koristite kako najbolje možete i znate.

Kroz sve aktivnosti bitno je da Vas vodi iskrenost, dostupnost i spremnost na sudjelovanje. Koliko god Vi mislili da je sadržaj koji ste upravo objavili sasvim jasan sigurno će se javiti netko s potrebom da dodatno pojasnite što ste htjeli reći – tada ste donekle došli do cilja koji je sada potrebno održavati jer ljudi Vas shvaćaju kao autoritet u određenom području. Nemojte iznevjeriti njihovo povjerenje.
Kroz komunikaciju ćete najbolje graditi Vašu online prisutnost i biti ponosni na vlastiti Google životopis.

Od samih početaka pisanja ovog bloga redovito mi na e-mail stižu ista pitanja kao npr. ‘Može li se ona stranica ukloniti iz Google rezultata pretraživanja?’, ‘Kako natjerati Google da obriše te stranice?’ i sl. Najčešće se radi o sadržaju koji je usko vezan uz neku osobu i sadržaju koji toj osobi smeta iz bilo kojeg razloga. U redu, znam da je Google tražilica najzastupljenija, ali pojedinci kao da ne shvaćaju da Google nije jedina tražilica i da uklanjanje sadržaja s nje neće riješiti problem.

U ovom blog postu pokušat ću ukratko pojasniti što je moguće, a što nije i kako ostvariti barem dio zacrtanog cilja i kada znati da se dalje jednostavno ne može.

Prva stvar koju želim razjasniti je da Vi kao pojedinac u takvim situacijama možete malo toga učiniti. Pogotovo u slučaju ako stranica koju želite ukloniti nije očiti SPAM, ne sadrži povjerljive osobne podatke ili nešto treće što je lako dokazivo i podliježe nekom od kaznenih ili prekršajnih zakona. Također još jednom ponavljam da uklanjanje stranice iz Google rezultata pretraživanja neće riješiti problem jer će ta ista stranica biti dostupna diljem Internet-a tj. WWW-a (npr. archive.org). Znači, nije Google taj koji uklanja ili ne uklanja određenu web stranicu nego webmaster dotične web stranice.

Iz moje perspektive moguće su dvije opcije:

1.) Kontaktirajte webmaster-a i uvjerite ga da ukloni određenu stranicu ili ju barem prilagodi onome što bi Vama odgovaralo. Kada se sadržaj ukloni i alat za indeksiranje Google tražilice ponovo posjeti stranicu, podaci se više neće pojavljivati u Googleovim rezultatima pretraživanja.

2.) Angažirajte odvjetnika ili se barem posavjetujte s nekim koji je specijaliziran za pitanja informatičke sigurnosti, zaštite podataka i sl. Iako je veliko pitanje što će na sve reći sudac koji vrlo vjerojatno nije upućen u nove tehnologije.

Treću opciju jednostavno ne vidim – vidite li Vi?

Nitko ne voli pročitati nešto negativno o sebi (bilo to istina ili laž), ali kada je riječ konkretno o Google tražilici morate biti svjesni činjenice da ako se neka od stranica ne nalazi u prvih 10-20 rezultata to nije u tolikoj mjeri vrijedno pažnje iako se svakom pojedincu čini kao da je upravo njegov slučaj pitanje života ili smrti.

Umjesto da trošite vrijeme, novac i živce na pokušaje uklanjanja neželjenih stranica iskoristite to vrijeme i energiju za isticanje svega onoga što je pozitivno.

Kada bi Google bez posebne provjere išao uklanjati pojedine web stranice iz rezultata pretraživanja mislim da bi bio zatrpan svakojakim zahtjevima i stvar bi izmakla kontroli i baš zbog toga mislim da je potrebna bolja kontrola indeksiranog sadržaja i povećanje utjecaja Web 2.0 zajednice u smislu društvene odgovornosti i uklanjanja stranica koje služe za prijevaru, SPAM, uznemiravanje i sl. Ne moram posebno naglašavati da bi za Google bilo jako loše da počne glumiti policajca i zato je teško odrediti granicu koja bi zadovoljila dvije suprotne strane tj. dva suprotna zahtjeva. Sav će pritisak ići prema Googleu koji će na kraju zbog zahtjeva korisnika morati nešto promijeniti.

Ovdje se samo od sebe postavlja jedno pitanje – što ako je neprimjeren sadržaj lociran na nekom od Google servisa poput Blogger-a ili YouTube-a? Tko je u tom slučaju zadužen za njegovo uklanjanje i koga kontaktirati– Google ili osobu čiji je račun ondje otvoren?

Na kraju – nije zadaća Googlea da bira strane i provjerava sve izvore kako bi u konačnici znao koju stranicu ukloniti nego je zadaća svakog pojedinog korisnika da obrati pažnju s čije web lokacije preuzima i prihvaća sadržaje u bilo kojem obliku (tekst, slika, video, audio,…).

P.S.

Zamislite da neka TV kuća ili radio postaja objavi informaciju koja nije istinita a tiče se Vas. Jeste? – U redu, idemo dalje. U tom slučaju koga biste kontaktirali dotičnu TV kuću odnosno radio postaju ili TV vodič?

Google Sidewiki (Google Toolbar add-on) je još jedan servis iz širokog spektra servisa koji Vam nudi mogućnost javnog iznošenja mišljenja o pojedinoj web stranici koju u tom trenutku gledate. U trenutku kada objavite svoje mišljenje ono će biti javno dostupno svima. Svi znamo da Google ima milijune korisnika i svi su oni potencijalni posjetitelji koji će imati mogućnost pročitati sva pozitivna, a pogotovo negativna razmišljanja vezana uz Vašu web stranicu. Sve to Vam može direktno utjecati na reputaciju.

Nekoliko je razloga koji idu u prilog činjenici kako se ne trebate brinuti zbog toga.

Kao prvo, Google Sidewiki je nova usluga kojoj će trebati određeno vrijeme da postane široko korištena i dovoljno zrela da bi se sadržaj ondje napisan uzimao kao referentan. Ipak, možda je upravo sada pravo vrijeme da preispitate sve greške koje bi mogle dovesti do rušenja reputacije prije nego Google Sidewiki postane sve ono što ne biste htjeli.
Slijedeća bitna stvar je obavezno instaliranje Google Toolbara kojeg većinom koriste napredni korisnici koji znaju iskoristiti sve njegove prednosti dok će obični korisnici negodovati na samu pomisao da Google uzima i dijeli podatke koje oni o nečemu i negdje objave. Tu već otpada velika skupina tzv. običnih korisnika, a sigurno je da neće niti svi napredni korisnici biti aktivni u korištenju Sidewiki-a.
Ali to nije sve. Postupak selekcije se nastavlja jer Google neće uzimati u obzir sadržaj novih korisnika ,odnosno onih korisnika koji su tek otvorili Google račun nego koristi poseban algoritam pomoću kojega rangira važnost pojedinog sadržaja. Da nije tako Vi bi mogli u trenutku ljutnje otvoriti nekoliko računa i objaviti nebrojeno mnogo negativnog sadržaja o pojedinoj web stranici te se to isto može dogoditi u slučaju  da se radi o Vašoj web stranici.
Jedna stvar koja mi se osobno svidjela je opcija da ukoliko ste vlasnik web stranice, a Google će sam prepoznati jeste li vlasnik trenutno otvorene web stranice, i objavite sadržaj o njoj on će biti u samom vrhu rezultata i sav sadržaj kojeg objavite će biti dostupan preko vašeg Google Profiles računa tako da imate pregled nad svime što ste do sada objavili.
Zadnja, ali ne manje vrijedna, činjenica  je  da Google Sidewiki ne mora nužno postati servis od opće važnosti te se može dogoditi da se još brže ugasi nego što je lansiran. To ovisi o svima nama koliko ćemo i hoćemo li uopće koristiti Sidewiki.

Dakle, sve ono gore su bile činjenice koje idu u prilog toga da se ne morate previše brinuti kada je riječ o reputaciji – a ako želite provjeriti koje još mogućnosti nudi Google Sidewiki kliknite ovdje. Međutim zabrinjava me mogućnost da Google Sidewiki postane idealna SPAM platforma pogotovo ako znamo da webmaster nema utjecaja nad svim objavljenim sadržajima. Kakva će biti SPAM kontrola ostaje tek za vidjeti.

Jeste li osobno probali Sidewiki i kakvo mišljenje imate o servisu?

Do sada sam većinom pisao teoriju dok sam manje prostora posvetio praktičnim načinima čuvanja i praćenja online reputacije, ali to ću sada promijeniti.
Prije nego objasnim čemu služi Google Alerts i kako se koristi važno je napomenuti da morate imati otvoren Google račun. Sve je u potpunosti besplatno i uslugu možete otkazati ako Vam ne odgovara ili niste zadovoljni.

Google Alertsu pristupate preko linka http://www.google.com/alerts , a služi za praćenje i prikupljanje relevantnih rezultata putem Google tražilice ovisno o vrsti sadržaja kojeg ste izabrali i vrsti upita kojeg ste kreirali.

Praktične koristi servisa su :

- praćenje razvoja pojedinih novosti
- praćenje konkurencije
- praćenje novih događanja
…

Zanimljiva je činjenica da rezultate nećete dobiti onoga trenutaka kada bude kreiran nego tek u trenutku kada bude indeksiran. Sadržaj koji Vam stigne na e-mail sadržavati će naslov pronađene stranice, dio njezinog sadržaja, URL adresu, opis i izvor informacije.

Kada želite kreirati novi upit važno je upisati konkretan i jednoznačan pojam o kojemu želite dobiti obavijest/i. Nakon toga odabirete tip pretrage između web, vijesti, sveobuhvatno, blogovi, video i grupe.*
Ovisno o potrebama izabirete frekvenciju kojom će Vam stizati obavijesti, a možete birati između opcija kao što su jednom dnevno, u realnom vremenu tj. kako se koji sadržaj indeksira i jednom tjedno – ovo podešavanje je također ključno jer može doći do zagušenja inboxa ako Vam sadržaj bude dolazio previše često. Na kraju birate gdje želite da Vam se dostavljaju rezultati. Ponuđena opcija će biti na e-mail, ali ako Vam to ne odgovara možete izabrati opciju feed koja se inače koristi za često ažuriran sadržaj.

Google Alerts je servis koji nudi mnogo, ali ga je potrebno znati koristiti na pravi način.

*
- vijesti – šalje informacije o novom članku koji se nalazi u top 10 rezultata pretraga na adresi http://news.google.com/ za upit kojeg ste zadali.

- web – šalje informacije o najnovijim web stranicama koje sadrže pojam kojeg ste zadali a indeksiran je na http://google.com/ .

- blogovi – šalje informacije o najnovijim postovima ovisno o upitu kojeg ste zadali a nalazi se na top 10 rezultata pretraga na http://blogsearch.google.com/ .

- sveobuhvatno – šalje informacije o najnovijem sadržaju koji objedinjuje novosti, web i blogove u istom mailu tj. feedu.

- video – šalje informacije o sadržaju pretraga na http://video.google.com/ koji je sastavni dio top 10 pretraga.

- grupe – šalje informacije o sadržaju postova koji su dio Google grupa na http://groups.google.com/ a ujedno su u top 10 rezultata pretraga.

Maksimalan broj upita koje je moguće kreirati je 1000.

Ovo je možda i najkompleksnija opcija za upravljanje reputacijom. Nekoliko faktora mora biti zadovoljeno da bi rezultati na tražilicama bili povoljni. Sav sadržaj koji je napisan o Vama biti će dostupan na tražilicama i ako niste uspjeli u borbi protiv sadržaja vrijeme je za bitku protiv tražilica pomoću tražilica. Znam, ovo je kontradiktorno – ali bitno je održati balans jer pomoću tražilica ćete u drugi plan staviti negativan sadržaj i istaknuti onaj pozitivan – o tome sam već pisao u temi  Search Engine Reputation Management (SERM).

Znate i sami kako ide igra pokvarenih telefona gdje najobičnija izjava postane bitno drugačija glasina. Sada shvaćate i moć interneta kao medija gdje te glasine mogu još više ugroziti Vašu reputaciju. To ne mora biti veliki problem ako je riječ o glasini koja se tiče osobno Vas jer preko toga možete prijeći i brzo se oporaviti, ali ako glasina ugrožava Vaše poslovanje i narušava kredibilitet onda je situacija bitno drugačija.

Tada treba kombinirati reputation management i SEO. Reputation management će kreirati i javnosti dostaviti informacije koje Vi želite i koje su Vam potrebne, dok je SEO proces optimizacije web stranice kako bi ona bila što bolje rangirana na tražilicama. Svaka od tih opcija je vrlo dobra, ali njihova kombinacija je odlična jer jedna drugu podupiru.

Unatoč svim poduzetim koracima postoji mogućnost da rezultati nisu zadovoljavajući i da je tamo negdje ostao dio negativnog sadržaja bez obzira na činjenicu da je taj isti sadržaj možda uklonjen. Sigurno se pitate kako nešto može biti dostupno ako je uklonjeno, a odgovor glasi – cache.

Google nudi dva rješenja. Ako ste sadržaj kreirali sami, kasnije shvatili da ste pogriješili idite na ovaj ‘Urgent removal request‘ link, no ako je sadržaj kreirao netko drugi onda pratite upute iz slijedećeg linka ‘Report spam, paid links, malware, and other problems to Google‘.
Yahoo će Vam dopustiti da uklonite samo onaj sadržaj koji ste sami kreirali, a to možete učiniti na slijedećem linku – ‘How can I delete my URLs from the Yahoo! index?‘.

Postoji još nekoliko mogućih metoda o kojima možete više saznati ovdje -> Repairing Your Online Reputation.

Sve više je korisnika koji koriste Gmail iz nekoliko razloga – jednostavnost, puno prostora, integracija s ostalim Google uslugama. Međutim, u velikoj većini slučajeva isti ti korisnici ne daju veliku pažnju održavanju računa jer se vode činjenicom da ionako nitko ne vidi što rade. Nije to razmišljanje daleko od istine, ali puno je bolje imati sređen račun – sitnice su bitne.

Da bi sebi olakšali kontrolu nad računom potrebno je pridržavati se nekoliko jednostavnih pravila:

1.) ‘Pristigla pošta’ – Poželjno je da u ovoj mapi ne držite poštu duže od 24 sata. Nije potrebno puno vremena da se izgubite među stotinama mailova. Lako je reći ‘ma sutra ću to obrisati’, ali onda se to produži na tjedan dana, pa mjesec, kasnije Vam se više neće dati jer će se pošta nagomilati i baš zato se držite pravila od 24 sata. Kada se negdje registrirate i na mail Vam stignu login podaci posebno je važno odmah obrisati iste, u prvom redu zbog sigurnosti.

2.) ‘Chatovi’ –  Chat služi za trenutnu komunikaciju i nema potrebe da čuvate sve razgovore kroz duže vremensko razdoblje, iako Vam je možda fora voditi statistiku koliko ste i kada s nekim chatali. Ukoliko se u određenom razgovoru nalaze važni podaci sačuvajte ih na vlastitom računalu, a razgovor obrišite. Na kraju krajeva zapitajte se što imate od čuvanja svih razgovora, hoćete li ih ikada sve čitati – ako su odgovori negativni znate što trebate napraviti.

3.) ‘Odlazna pošta’ – Poslali ste pitanje, odgovor ili nešto treće i dobili potvrdu, dopunu ili nešto treće te više nema potrebe da čuvate sve poslane mailove.

4.) ‘Skice’ – Prije nekoliko dana sastavili ste mail koji još nije spreman za slanje iz tko zna kojeg razloga. Možda je sada vrijeme da se skica odbaci umjesto izgovora ‘Ma sutra ću, još samo da…’

5.) ‘Otpad’ – Mapa u koju odlaze obrisani razgovori, spam i ostala nepotrebna pošta. Nakon brisanja svih nepotrebnih mailova vrijeme je da stavite točku na i brisanjem otpada. Jer ako sve što ste ‘obrisali’ ostavite u mapi ‘Otpad’ to i neće imati previše smisla jer niste napravili ništa.

6.) ‘Oznake’ – Preporuka je da ih koristite za svaku mail adresu koja je integrirana s Gmail računom. Svakoj oznaci dodjelite određenu boju što će Vam olakšati razlikovanje poslovnih od privatnih adresa.

7.) ‘Kontakti’ – Ovdje će biti adrese svih osoba s kojima ste ikada komunicirali. Određeni broj adresa koristili ste samo jednom ili tek nekoliko puta i znate da Vam više neće trebati onda je vrijeme da ih obrišete. Ne vidim svrhu čuvanja nečega što je nepotrebno – možda vi vidite?!

Vjerujem da ćete se bolje osjećati kada obrišete ono što je nepotrebno, a također ove natuknice možete iskoristiti i za ostale mail servise.

Ako vam sve ovo nije dovoljno možda je vrijeme da prestanete koristiti trenutnu adresu i otvorite novu gdje ćete krenuti ispočetka.  Nekada je potrebno riješiti se repova prošlosti.

P.S.  Svojedobno sam na taj način obrisao preko 7000 mailova, više od 1000 razgovora i preko 1500 kontakata dok na kraju nisam odlučio obrisati sve pa su ove brojke bile i veće što je naposljetku rezultiralo otvaranjem nove adrese.